Hrvatska se obračunava s prijevarama stranih radnika opsežnim novim propisima za borbu protiv krivotvorenih dozvola, neisplaćenih mirovina i nesigurnih praksi rada. Nakon skoka od 150% u radnim dozvolama od 2021.—dosežući 206.000 u 2024.—vlada obećava da će deportirati prekršitelje i staviti na crnu listu neetičke poslodavce.
Nakon nedavnog usvajanja izmjena i dopuna Zakona o strancima u Saboru, Hrvatska nastoji uvesti veći red u zapošljavanje, zapošljavanje i uvjete života stranih radnika unutar svojih granica. Prije svega se radi o agencijama nadležnim za njihovo dovođenje i nadzor nad tvrtkama u kojima rade, jer su otkrivene brojne nezakonitosti.
Otkrivanje prijevarnih praksi
Policija je, primjerice, tek nakon prometne nesreće kod Šibenika otkrila da vozač, državljanin Nepala, posjeduje ne jednu nego dvije krivotvorene vozačke dozvole. Vjerojatno je njegov poslodavac toga bio svjestan, ali je zažmirio na to i bez obzira ga poslao da radi na cestama. Naknadnim istragama otkriveno je da značajan broj stranaca u pojedinim tvrtkama vozi taksije s krivotvorenim dozvolama.
Otkrivene lažne radne dozvole
Prije nekoliko dana u Zagrebu je uhićen, kako se predstavio, mladi hrvatski poduzetnik koji je krivotvorio radne dozvole za više od stotinu stranih radnika. Nakon što je izradio lažne dozvole, postavljao ih je na profile vozača na digitalnim platformama komercijalnih tvrtki i slao pojedince da rade kao taksisti za druge tvrtke.
Što je najgore, ti su pojedinci vozili taksije nesvjesni da su njihove dozvole krivotvorene. Osim toga, poslodavac im nije uplaćivao mirovinsko osiguranje koje je u Hrvatskoj obvezno. Uključeni strani radnici bili su iz Indije, Nepala, Turske, Sjeverne Makedonije, Pakistana i Bangladeša.
Učenje na greškama zapadne Europe
Ove pojačane kontrole uslijedile su nakon nedavnih uznemirujućih događaja u brojnim europskim gradovima u kojima su migranti izveli napade na civile, od kojih su neki bili tragično smrtonosni. Kako je u saborskim raspravama izjavio ministar policije Davor Božinović, Hrvatska je izvukla pouke iz situacije u zapadnoj Europi i neće dopustiti geta, zatvorena društva, kriminalne aktivnosti.
"Država je nadležna i prepoznaje da se mora pratiti uvoz radne snage. Proučavali smo tuđe greške i promatrali što se događa u zemljama koje su banalizirale migraciju radne snage", rekao je ministar. “Kriminal, paralelna društva, nesigurnost – to nije naša realnost i neće se dogoditi”, istaknuo je Božinović.
Kad su oporbeni zastupnici u raspravama kritizirali Božinovića, tvrdeći da niti jedna država nema goru situaciju od Hrvatske, on je odgovorio: "Trebaju posjetiti Austriju, a da ne govorim o Bruxellesu ili Londonu, gdje postoje dijelovi gradova u koje se lokalno stanovništvo boji ući. Ovdje to sigurno nećemo dopustiti."
Stroži uvjeti za poslodavce i agencije
Izmjenama Zakona o strancima pooštravaju se uvjeti za poslodavce i agencije koji žele zapošljavati strance. To uključuje poštivanje zakona o radu, sigurnost na radnom mjestu, plaćanje svih doprinosa i poreza te pravila humanog smještaja. Božinović je napomenuo da mnogi neće uspjeti ispuniti te standarde kada se krene s ovrhom. "Analiza pokazuje da će samo 17% trenutno aktivnih agencija zadovoljiti nove zahtjeve", rekao je.
Upozorio je one koji se bave nečasnim radnjama: "Neće biti trgovine dozvolama, zaustavit ćemo manipulacije i prestati s nereguliranim uvozom radne snage. One koje smo uhitili i one koje ćemo uhvatiti bit ćemo maknuti iz sustava." Poslodavci stavljeni na "crnu listu" ostat će tamo šest godina.
Sve veći broj stranih radnika
Evidentan je porast stranih radnika: 2021. godine izdano je oko 82.000 boravišnih i radnih dozvola. Do 2024. taj je broj premašio 206.000. Policijski podaci pokazuju da je do sredine veljače ove godine - prije turističke sezone - valjane dozvole imalo 113.589 stranaca. Ta bi brojka do kraja godine mogla doseći 250.000.
Neki predviđaju da će Hrvatskoj zbog održivog gospodarskog rasta do 2030. trebati do pola milijuna stranih radnika. Trenutno najveće grupe dolaze iz Bosne i Hercegovine, zatim iz Nepala i Srbije. Nedavni dolasci s Filipina također su u porastu.
Razlikovanje radnika od migranata
Postoji ključna razlika između stranih radnika i migranata. Strani radnici dolaze radi zaposlenja, obavljaju svoje poslove, a često zaradu šalju obiteljima u inozemstvo. S druge strane, migranti koji u Hrvatsku ulaze iz Bosne i Hercegovine ili Srbije obično ne traže posao. Čak i oni koji traže azil često to čine proceduralno, pa se uskoro pokušavaju preseliti na zapad preko Slovenije.
Hrvatska se suočava s malo problema s migrantima, jer ih malo ostaje u zemlji. Potencijalni izazovi ublaženi su strožim propisima EU-a. Oni koji su registrirani u Hrvatskoj nakon ulaska u EU, a kasnije izazovu probleme drugdje, sada mogu biti deportirani natrag u svoje matične zemlje iz sigurnosnih razloga, a ne u Hrvatsku.
Očuvanje sigurnosti i kvalitete života
Za Hrvatsku je očuvanje visokih sigurnosnih standarda od presudne važnosti—i za turizam i za održavanje životnog stila koji hvale posjetitelji i zapadni iseljenici. “Strana radna snaga je vitalna za naše gospodarstvo, ali ne pod svaku cijenu”, ustvrdio je ministar Božinović, naglasivši kako o sigurnosti nema pregovora.