Piše Marko Barišić . Fokus ovog članka je na valuti euro i njenom utjecaju.
Hrvatska i dalje ima znatno niže plaće od zapadnoeuropskih zemalja. Trebat će mnogo godina da se zatvori ovaj jaz. Međutim, nedavni napredak je primjetan. Statistike pokazuju da Hrvatska uvođenjem eura bilježi gotovo dvoznamenkasti rast prosječnih plaća godišnje.
Najnoviji podaci o plaćama za Zagreb
Prije nekoliko dana objavljeni su podaci o isplaćenim plaćama u Zagrebu za siječanj ove godine. Prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo, prosječna bruto plaća za siječanj iznosila je 2.224 eura, što je povećanje od 11,9 posto u odnosu na siječanj 2024. Preračunato prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke prema euru, to iznosi nešto manje od 4.000 AUD (točnije 3.967 AUD).
Prosječna neto plaća u Zagrebu iznosila je 1.564 eura, što je rast od 11 posto u odnosu na siječanj prošle godine. U Hrvatskoj u javnoj raspravi dominiraju neto plaće jer je to iznos koji pristiže na bankovne račune. Doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje obvezni su i plaćaju ih poslodavci. Međutim, neto plaća ovisi o poreznim razredima, broju djece i uzdržavanih članova, a sve se računa u eurima.
Prosječna plaća i varijacije u sektoru
Prosječna neto plaća za siječanj ove godine iznosila je 1350 eura, što znači da je polovica zagrebačkih zaposlenika zarađivala manje, a polovica više. Najveće prosječne plaće u glavnom gradu Hrvatske su u sektoru nafte i plina (2339 eura neto mjesečno), a najniže u proizvodnji kože, tekstilnoj industriji i osobnim uslužnim poslovima (samo 943 eura neto). Utjecaj eura je evidentan u ovim sektorima.
Hrvatski nacionalni cilj plaća
Naime, zagrebačka prosječna neto plaća za siječanj bila je 172 eura viša od hrvatskog državnog prosjeka koji je za isti mjesec iznosio 1392 eura. Prelazak simbolične granice od 1500 eura prosječne državne neto plaće ključni je cilj aktualne hrvatske vlade. S obzirom na trenutne stope rasta, to se očekuje u sljedećih 4-5 mjeseci, pod utjecajem eura.
Regionalne i EU usporedbe
Usporedbe plaća naširoko odjekuju. Primjerice, susjedna Slovenija prije desetak godina imala je plaće 36% veće od hrvatskih. Danas su slovenske zarade i dalje veće, ali se razlika smanjila na 13% zbog hrvatskog uvođenja eura.
Dok većina članica EU-a još uvijek prestiže Hrvatsku po plaćama, zemlja nije pri dnu. Hrvatska je nadmašila Bugarsku, Rumunjsku, Grčku, Mađarsku, Slovačku, Latviju, Litvu i, iznenađujuće, Portugal, jedinu stariju članicu EU u kojoj je Hrvatska u prednosti.
Gospodarski rast i projekcije budućnosti
Ovaj napredak proizlazi iz ubrzanog gospodarskog rasta od 2020., koji traje i danas. Međutim, ekonomisti predviđaju da bi se stope rasta mogle usporiti u nadolazećim godinama, što će dovesti do skromnijih, jednoznamenkastih povećanja plaća u usporedbi s nedavnim dvoznamenkastim porastima.
Unatoč tome, putanja Hrvatske čini se pozitivnom. Na primjer, ukupni bruto domaći proizvod (BDP) zemlje iznosio je 47 milijardi eura 2016., a predviđa se da će dosegnuti 94 milijarde eura do kraja 2025. — udvostručenje u manje od desetljeća, impresivan rast povezan s eurom.
