Hrvatsko gospodarstvo pokazuje snažne znakove stabilnosti i rasta u 2025., pokazuju novi podaci MMF-a i Eurostata.
S prognoziranim rastom BDP-a od 3,1% i padom javnog duga ispod praga od 60% eurozone, Hrvatska se ističe u regiji. Saznajte kako ovi pokazatelji odražavaju postpandemijsku ekonomsku otpornost zemlje i odgovorno fiskalno upravljanje.
Dva ključna ekonomska pokazatelja međunarodnih institucija
Ovaj tjedan iz međunarodnih institucija stigla su dva važna podatka o gospodarskom stanju Hrvatske.
Prvi je objavio Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je prognozu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj, 2025. godini, povisio na 3,1 posto. Prošle jeseni MMF je bio nešto oprezniji, predviđajući rast od 2,9 posto. Ovaj obrazac je vidljiv posljednjih godina.
Međunarodne institucije, ne samo MMF nego i Svjetska banka, u pravilu su predviđale niže stope rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), samo da bi konačni rezultati bili iznad očekivanja.
Konzervativne prognoze sada su se pokazale previše pesimističnima
I hrvatska Vlada je postupila sa sličnim oprezom u svojim predviđanjima i također se našla u situaciji da treba revidirati brojke naviše - nešto što joj nije bilo teško prihvatiti.
Usporedbe radi, hrvatski rast BDP-a od 3,1 posto četiri je puta veći od prosjeka eurozone, skupine zemalja koje su uvele euro. Među četiri najveća gospodarstva, najveći rast predviđa se Španjolskoj od 2,5 posto, dok za gospodarstva Njemačke, Francuske i Italije nema tako dobrih vijesti.
Postpandemijski rast Hrvatske nadmašio je eurozonu
Prognoze MMF-a upućuju na nastavak razdoblja neprekidnog hrvatskog gospodarskog rasta po relativno visokim stopama od završetka pandemije COVID-19. Naravno, te stope neće biti visoke kao prethodnih godina, ali su i dalje znatno iznad prosjeka eurozone, što je ohrabrujuće.
Drugi važan podatak došao je od Europskog statističkog ureda (Eurostat). Prema njihovim ovotjednim brojkama, javni dug Hrvatske pao je u četvrtom tromjesečju prošle, 2024. godine, ispod propisane gornje granice za zemlje eurozone od 60 posto BDP-a.
Javni dug pada ispod granice eurozone
Javni dug Hrvatske u prosincu prošle godine iznosio je 49,28 milijardi eura ili izraženo u udjelu u BDP-u 57,6 posto. Znakovito je i da to pokazuje trend pada jer je u rujnu iznosio 59,6 posto. Naime, tijekom krize COVID-19, kada su vremena bila teška, hrvatski javni dug iznosio je gotovo 90 posto BDP-a.
Zanimljivo je usporediti ove brojke Eurostata s onima iz drugih zemalja eurozone. Grčka je i dalje najzaduženija zemlja u Europskoj uniji, s javnim dugom koji premašuje polovicu ukupnog BDP-a, iako u posljednje vrijeme pokazuje trend smanjenja. Međutim, još će biti potrebno dosta vremena za poboljšanje.
Dužničke situacije u cijeloj eurozoni
Drugi iza Grčke su Talijani, čiji javni dug iznosi 135 posto njihovog ukupnog bruto domaćeg proizvoda. Njihov se javni dug godinama kretao oko 110 posto BDP-a, a sada se dodatno povećao. Vrijedno je napomenuti da je eru jeftinog novca u EU (zaduživanje uz niske kamate) započeo nitko drugi nego Talijan – Mario Draghi – dok je bio predsjednik Europske središnje banke.
Dvije spomenute brojke – prognoza rasta BDP-a i stanje javnog duga u odnosu na BDP – pokazuju da Hrvatska održava uredne i odgovorne javne financije. Vlada se može kritizirati na raznim drugim frontama, poput učinkovitosti borbe protiv korupcije i slično, ali kada je riječ o financijama, stvari se drže pod kontrolom.
Važnost financijske stabilnosti u nesigurnim vremenima
U ovim nesigurnim vremenima, kada se Europi i drugim dijelovima svijeta može dogoditi recesija, to je posebno važno za manje zemlje poput Hrvatske. Naime, ako dođe do većih poremećaja, manje nacije su ranjivije od većih jer nemaju moć utjecati na globalne odluke koje bi im mogle pomoći te se s takvim izazovima moraju suočiti same.