Piše Marko Barišić
Povijest, postignuća i budućnost Hrvatske ratne mornarice.
Modernizacija zračnih i kopnenih snaga
Hrvatska je posljednjih godina uložila značajna sredstva u svoje ratno zrakoplovstvo. Zemlja je nabavila eskadrilu francuskih borbenih zrakoplova Rafale i pripadajuće naoružanje. Ranije kupnje uključivale su helikoptere Kiowa Warrior, a nedavno su ih pratili Black Hawks. Trenutno se isporučuju protuzračni sustavi srednjeg dometa. U međuvremenu su već stigli sustavi manjeg dometa, koji jačaju ukupnu obranu uz inicijative Hrvatske ratne mornarice.
Značajna ulaganja usmjerena su i prema vojsci. Tu spadaju borbena oklopna vozila Patria opremljena izraelskim topovima i raketama Spike. Vojska je također dobila njemačke samohodne haubice Panzer. Novi tenkovi Leopard trebali bi stići uskoro. Borbena vozila pješaštva Bradley postupno se obnavljaju. Bayraktar bespilotnim letjelicama (UAV) pridružit će se dronovi domaće proizvodnje.
Mornarica je na redu za ulaganje
Hrvatska ratna mornarica je, međutim, bila pomalo zanemarena — sve do sada. Investicije su najavljene prije nekoliko godina. Premijer Andrej Plenković istaknuo je potrebu nabave korvete – ratnog broda nešto manjeg od fregate, ali sličnog naoružanja – koja bi služila kao zapovjedni brod mornarice.
Budući da su avioni Rafale skoro isplaćeni, Hrvatska se sada može usredotočiti na ovaj projekt, iako u promijenjenim okolnostima. Europa provodi akciju ponovnog naoružavanja vrijednu 800 milijardi eura, uključujući dio dodijeljen Hrvatskoj ratnoj mornarici. Od toga će se 650 milijuna eura financirati kroz nacionalne obveze putem euroobveznica. Dodatno, 150 milijuna eura bit će kroz zajmove iz proračuna EU-a. Sva će financiranja biti uz povoljne kamatne stope, ali ne i besplatna. Hrvatska će sudjelovati prema svojim potrebama.
Financiranje europskog ponovnog naoružavanja
Uz planove za izgradnju tvornice streljiva i nabavu drugog naoružanja, Hrvatska je odlučila da su joj potrebne dvije korvete. Kako je ministar obrane Ivan Anušić početkom ožujka preliminarno dogovorio s NATO partnerima, brodovi će se graditi u zemlji. Upiti su brzo poslani NATO saveznicima. Potvrdili su spremnost podržati izgradnju u hrvatskim brodogradilištima, čime će Hrvatska ratna mornarica imati značajnu korist.
Mogućnosti domaće brodogradnje
Tomislav Debeljak, čelni čovjek Brodosplita, potvrdio je spremnost splitskog brodogradilišta za taj projekt. Istaknuo je njihovu usmjerenost na razvoj plovila za sigurnosne i obrambene svrhe. Oni su predstavili dizajn korvete BIS 91, koji je izazvao interes javnosti. Korveta će imati napredne sustave naoružanja usklađene s najnovijim europskim standardima i platformu za slijetanje helikoptera. Takvim bi se dodacima uvelike povećale sposobnosti hrvatske mornarice.
Brodosplit je već isporučio dva 43-metarska obalna ophodna broda – Omiš i Umag – koji su sada operativni u sastavu Obalne straže. U planu su još četiri u čijoj će proizvodnji sudjelovati 30-ak tvrtki.
Jačanje mornarice i industrije
Izgradnja korveta ne samo da bi ojačala hrvatske pomorske sposobnosti, već bi potaknula i njezin brodograđevni sektor i povezane industrije. Naime, najveći hrvatski ratni brod, 54-metarska raketna topovnjača Petar Krešimir IV — nazvana po hrvatskom kralju iz 11. stoljeća — izgrađena je u brodogradilištu Kraljevica u blizini Rijeke. Jačanje sektora Hrvatske ratne mornarice može donijeti višestruku korist za državu.
Nadamo se da će uskoro početi radovi na ovim korvetama do 100 metara. Ti bi brodovi omogućili Hrvatskoj ratnoj mornarici učinkovitu zaštitu svojih jadranskih voda. Zaštita bi obuhvatila akvatorij koji se proteže od Savudrijske vale (pomorska granica s Italijom) do Prevlake, ulaza u Boku kotorsku.