Marko Barišić : Kao odgovor na potres u Hrvatskoj u ožujku 2020., vlada će od 2026. propisati seizmičke certifikate za sve zgrade, dajući prioritet javnim objektima poput škola i bolnica. Zakon ima za cilj poboljšati sigurnost u regijama sklonim potresima, procjenjujući otpornost konstrukcija kako bi se smanjila šteta i žrtve. Novi standardi uključuju armirani beton i čelik, što utječe na vrijednost nekretnina i usklađenost sa sigurnosnim propisima diljem zemlje.
Nakon potresa u Zagrebu i Petrinji, koji su prouzročili veliku štetu, Hrvatska priprema novi zakon kojim će se od sljedeće godine od svih zgrada zahtijevati dobivanje seizmičkih certifikata.
Opseg i provedba novih zahtjeva
U početku će se mandat primjenjivati samo na javne zgrade, kao što su škole, vrtići, bolnice, domovi za starije osobe i slične institucije. Međutim, očekuje se da će mnogi vlasnici stambenih zgrada i vlasnici kuća također tražiti takvu certifikaciju.
Seizmički certifikat procijenit će otpornost zgrade na potencijalne potrese. Ovo nije novi porez, već mjera za određivanje mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcija tijekom seizmičkih događaja.
Klasifikacija i transparentnost transakcija nekretninama
Na temelju metoda gradnje, zgrade će biti klasificirane u određene kategorije navedene u certifikatu. To će stanovnicima, prodavačima ili kupcima pružiti jasan uvid u sposobnost nekretnine da izdrži potrese određene magnitude.
Zakon ima za cilj uspostaviti građevinske standarde kako bi se smanjile žrtve i šteta u budućim potresima. Građevinski inženjeri objašnjavaju: „Zgrada od armiranog betona može puknuti, ali se ne bi trebala srušiti.“
Napredak u građevinskim praksama
To znači da se takve zgrade mogu brzo popraviti i ponovno upotrijebiti nakon potresa. Značajno je da se u Zagrebu i Banovini sve nove građevine nakon potresa sada grade od armiranog betona s teškom čeličnom armaturom.
Prije se armirani beton koristio za nosive zidove i podne ploče, a opeka se koristila drugdje. Danas oni koji daju prioritet kvaliteti i otpornosti na potres više ne slijede taj pristup. Opeka se sada uglavnom koristi za pregradne zidove.
Obiteljske kuće također moraju ispunjavati određene standarde, uključujući beton i obaveznu čeličnu armaturu u zabatnim zidovima.
Regionalni seizmički rizici i zakonodavna prilagodba
Nedavni potres u Hrvatskoj dodatno je opravdao promjene regulatornih propisa u Hrvatskoj. Europa je podijeljena na seizmičke zone na temelju povijesne aktivnosti. Hrvatska, uz Italiju, Grčku i Tursku, spada u mediteransku regiju sklonu potresima. Nasuprot tome, zemlje poput Nizozemske ili Njemačke rijetko doživljavaju potrese.
Rizik od potresa također ovisi o lokalnom terenu - je li izgrađen na stijeni, tvrdom ili mekom tlu - što utječe na razorni potencijal potresa. Dok države mogu prilagoditi građevinske zakone u skladu s tim, Hrvatska sada nastoji standardizirati strože kriterije, što predstavlja značajno ulaganje u buduću sigurnost.
Povijesni presedani i osiguranje budućnosti
Zgrade izgrađene nakon potresa u Skoplju 1964. – koji je bio poziv na buđenje za regiju – pokazale su se otpornima tijekom potresa magnitude 5,5 u Zagrebu i podrhtavanja tla magnitude 6,2 u Petrinji.
Nove građevine sada imaju za cilj izdržati magnitude od 8 do 9 stupnjeva Richterove ljestvice. Seizmički certifikat će razjasniti otpornost zgrade na potres, što će neizbježno utjecati na vrijednost nekretnina kao posljedicu potresa u Hrvatskoj. Više detalja o napretku obnove možete pronaći na web stranici Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.