46 godina kasnije, ovaj slučaj se i dalje smatra jednom od najvećih pogrešaka pravde u Australiji.
To je najkontroverzniji kazneni postupak u australskoj pravnoj povijesti, a 46 godina kasnije raste nada da će se ukloniti crna mrlja s hrvatske zajednice.
Vrhovni sud Novog Južnog Walesa preispituje slučaj koji je uništio obitelji i podijelio hrvatsku zajednicu u Australiji.
Mnoga otkrića od osuđujućih presuda iz 1981. godine bacila su sumnju na integritet suđenja – u to vrijeme najvećeg u australskoj povijesti.
Interes novinara Hamisha McDonalda, dobitnika nagrade Walkley, pobudio se 2007. godine nakon dojave o 'obavještajnim podacima uskraćenim vladi'.
Nije to bilo obično upozorenje, koje je došlo od bivšeg odvjetnika australskog premijera Malcolma Frasera, Iana Cunliffea.
Osamnaest godina i dvije knjige kasnije, od kojih je druga – 'Opravdana sumnja: Špijuni, policija i hrvatska šestorka' – pomogla u pokretanju ove sudske istrage.
„Slučaj ostaje velika nepravda u australskoj pravnoj povijesti“, rekao je McDonald.
„Slučaj je jedinstven. Bio je poražavajući za obitelji i hrvatsku zajednicu.“
„Šestero muškaraca dobilo je 15-godišnje kazne, odsluživši u prosjeku oko 10 godina. To je dovelo do raspada brakova, financijskog uništenja i dubokih ožiljaka u zajednici.“
Odvjetnički ured Marsdens Law Group i odvjetnici Sebastian De Brennan i David Buchanan SC su odvjetnici Hrvatske šestorke u sporu David protiv Golijata protiv suprotstavljenih strana s velikim i moćnim pravnim timovima.
Velikodušnost hrvatske zajednice, uključujući nedavni GoFundMe apel kojim je prikupljeno više od 118.000 dolara, pomogla je.
„Ovaj slučaj ima dugu i složenu povijest“, rekao je De Brennan.
„Smatralo se najvećim suđenjem u pravnoj povijesti Australije (172 dana), možda čak i u cijelom Commonwealthu.“
„Slučaj je samo postao složeniji. Samo s 53 000 stranica tiskanih dokaza.“
„Podrška hrvatsko-australske zajednice bila je neprocjenjiva u osiguravanju postizanja pravde.“
Iako De Brennan službeno zastupa samo trojicu od šestorice muškaraca, napomenuo je da optužbe za zavjeru zahtijevaju provjeru svih osuđujućih presuda.
„Pravno, zavjera uključuje sve strane, pa smo morali osporiti osude svih šestero“, rekao je.
Godine 1979., muškarac koji se predstavio kao Vico Virkez ušao je u policijsku postaju Lithgow tvrdeći da je umiješan u hrvatsku ekstremističku bombašku zavjeru.
U njegovom vozilu i drugim kućama pronađen je eksploziv što je rezultiralo uhićenjima.
Virkez je pušten na slobodu, živio je pod pseudonimom i ubrzo pobjegao iz zemlje.
Godine 1991., novinar ABC-jeve emisije Four Corners, Chris Masters, pronašao je Virkeza u Srbiji. Otkrio je da mu je pravo ime Vitomir Misimović - bosanski Srbin i lojalist Jugoslavije.
Misimović je priznao da je bombaški plan mogao biti izmišljen te da se infiltrirao u hrvatsku zajednicu.
Deklasificirani dokumenti ASIO-a kasnije su potvrdili da je djelovao kao doušnik jugoslavenskog konzulata i imao veze s UDBA-om.
„Čak i nakon što je povukao svoj iskaz u nacionalnoj emisiji, sud i vlada nisu reagirali“, rekao je McDonald.
„Godinama kasnije, službena povijest ASIO-a priznala je slučaj kao pogrešku pravde. To je bilo ključno.“
Nacionalni arhiv Australije objavio je 2019. godine dva sveska dokumenata o Virkezu. Dosjei su potvrdili da je bio pod nadzorom i da je bio u kontaktu s
Jugoslavenski obavještajni agenti mjesecima prije uhićenja.
„Ovo otkriće postalo je bit moje knjige“, rekao je McDonald.
„To je pružilo nedostajuću kariku između ASIO nadzora i lažnog svjedočenja korištenog na sudu.“
Iako je hrvatska šestorka na kraju puštena, nikada nisu oslobođeni optužbi. Posljedice su bile duboke.
„To je uništilo obitelji“, rekao je McDonald. „Ožiljci ostaju do danas. To je jedna od najgorih nepravdi u australskoj pravnoj povijesti.“
De Brennan je dodao da se mnogi Australci hrvatskog podrijetla još uvijek sjećaju stigme.
„Čuli smo od ljudi koji su u to vrijeme bili djeca – u školama su ih nazivali teroristima jednostavno zbog njihovog podrijetla“, rekao je.
„Zajednica je pokazala izvanrednu otpornost, postižući uspjeh u poslu, sportu i još mnogo čemu.“
Sudska revizija ispituje što su ASIO, policija Novog Južnog Walesa, Commonwealth i krunsko tužiteljstvo znali o Misimovićevom pravom identitetu.
Također se provjeravaju policijske prakse, posebno one osramoćenog bivšeg detektiva Rogera Rogersona.
Rogerson je bio glavni istražitelj, a kasnije je osuđen za ubojstvo u nepovezanom slučaju.
Kasnije je priznao da je podmetanje dokaza osumnjičenicima bila uobičajena policijska praksa u to vrijeme.
McDonald i pravni stručnjaci kažu da Rogersonova priznanja bacaju ozbiljnu sumnju na integritet izvorne istrage.
Očekuju se nalazi istrage krajem 2025. ili 2026. godine.
