Europa se priprema za neviđenu obrambenu potrošnju, a NATO će propisati 5% BDP-a za vojna ulaganja. Kako rastu napetosti s Rusijom, zemlje poput Njemačke, Poljske i Hrvatske brzo jačaju svoje oružane snage. Otkrijte što to znači za europsku sigurnost i globalnu obrambenu strategiju.
Piše Marko Barišić
Prije nekoliko dana, hrvatski ministar obrane Ivan Anušić javno je potvrdio nagađanja da Europa kreće u masovni projekt jačanja obrane. Drugim riječima, naoružavanje velikih razmjera. Naravno, taj će se proces odvijati postupno kako NATO bude utjecao na strategije članica.
NATO će na summitu u lipnju poticati obrambene izdatke od 5% BDP-a
U početku će, na nagovor ili bolje rečeno inzistiranje Sjedinjenih Država, odluka vjerojatno biti donesena u lipnju na summitu NATO-a u Haagu. Ova će odluka obvezati svaku zemlju članicu da izdvoji čak 5 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za obranu.
To predstavlja više nego dvostruko povećanje obrambenih proračuna europskih zemalja. Trenutno te zemlje izdvajaju oko 2 posto za vojsku - neke čak i manje. Iznimka je Poljska, koja zbog ruske prijetnje već izdvaja 3,5 posto svog nacionalnog BDP-a za jačanje svoje uloge u NATO-u.
Anušić je objasnio da će od tog iznosa 3,5 posto ići izravno vojsci i naoružanju. Preostalih 1,5 posto bit će namijenjeno infrastrukturi povezanoj sa sigurnošću.
Sigurnosna infrastruktura će doživjeti velika poboljšanja
To znači, kako je precizirao, izgradnju zračnih luka, koridora i graničnih barijera. Osim toga, sigurnosni sustavi instalirani na granici - i za upravljanje migracijama i kao priprema za potencijalne prijetnje, u skladu sa strateškim ciljevima NATO-a.
Očito je da nitko u Europi ne vjeruje da će se Rusija zaustaviti na Ukrajini. Zemlje više nisu spremne nagađati hoće li Sjedinjene Države - čija vojna podrška prije nikada nije bila dovedena u pitanje - braniti članicu NATO-a u slučaju agresije. Stoga se sada svaka zemlja želi naoružati. Žele izgraditi vlastitu vojsku i osigurati sredstva za samoobranu.
Nova njemačka vlada, koja je prije uglavnom šutjela o tim pitanjima, također je bila jasna. Njemačka želi izgraditi najveću konvencionalnu vojsku u Europi, rekao je bez ustručavanja riječi kancelar Friedrich Merz, konzervativac.
Njemačka i Poljska predvode konvencionalnu vojnu snagu
To uključuje kopnene snage, mornaricu i zrakoplovstvo. Za razliku od Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačka nema nuklearno oružje. Ali kao najmnogoljudnija zemlja u Europi, očito želi preuzeti vodstvo u vojnom razvoju uz vodstvo NATO-a.
U tu svrhu već se izrađuju planovi da se dio Volkswagen grupe, koja proizvodi automobile, uskoro pretvori u tvornice oružja. Zapravo, mnoge zemlje već se redaju za nabavu njemačkih tenkova Leopard. Druge traže raketne sustave Taurus.
Italija je, na primjer, već naručila tisuću ovih tenkova i drugog oklopnog naoružanja. Francuzi su, u međuvremenu, već dugo značajno ulagali u svoju vojsku, uključujući nosače zrakoplova na nuklearni pogon.
Hrvatske vojne ambicije i akvizicije
Trenutno je Poljska vojno najpripremljenija zemlja u Europi. Već je nabavila najmodernije američko oružje i namjerava izgraditi najveću kopnenu vojsku u Europi.
Što se tiče Hrvatske, Anušić je rekao da je većina od 2 posto BDP-a koji se trenutno izdvajaju za obranu iskorištena za modernizaciju opreme i naoružanja. Osim toga, za prelazak s ruskog na zapadno naoružanje, u skladu sa strategijama NATO-a.
Najavio je da će zrakoplovi Rafale preuzeti kontrolu nad hrvatskim zračnim prostorom do kraja godine. Dronovi Bayraktar već su ovdje, rekao je, a u upotrebu će ući u rujnu. Domaća proizvodnja dronova je također u tijeku. Očekuje se isporuka još osam helikoptera Black Hawk iz Sjedinjenih Država.
Očekuje se da će pedeset Leoparda naručenih iz Njemačke stići u roku od dvije godine. Čini se da je Hrvatska spremna povećati izdvajanja za obranu iz BDP-a i ozbiljno razmotriti smjernice NATO-a.