napisao Marko Barišić: Njemačka je rasporedila stalnu oklopnu brigadu u Litvu, što je hrabar potez koji signalizira promjenu europske obrambene strategije. Dok rastu napetosti s Rusijom, kancelar Friedrich Merz obećava solidarnost i vojnu snagu NATO-a, označavajući povijesni trenutak u rastućoj ulozi Njemačke u regionalnoj sigurnosti.
Promjenjiva dinamika u Europi
Odnosi u Europi mijenjaju se kao rijetko kada prije. Poredak koji je prevladavao posljednjih trideset godina nestaje preko noći, a još uvijek nije jasno kako će novi izgledati. Međutim, ono što se pojavljuje duboko je uznemirujuće.
Pod Vladimirom Putinom, Rusija je pokrenula novi val podjarmljivanja svojih susjeda, počevši s Ukrajinom. Ali nitko ne zna tko bi mogao biti sljedeći - ili gdje će to završiti.
Putin zamišlja sebe kako ulazi u povijest kao veliki osvajač, nešto slično ruskom caru Petru Velikom, čiju bistu drži u svom uredu u Kremlju. Sve što je nedavno učinio bilo je usmjereno na pripremu zemlje za dugotrajno ratovanje.
Doista, upravo je to njegov izaslanik rekao prije samo nekoliko dana tijekom mirovnih pregovora o Ukrajini u Istanbulu: „Borit ćemo se dvadeset godina ako bude potrebno“, upozorio je.
Europa reagira oprezno
Europa je razumljivo zabrinuta i pokušava se suprotstaviti Putinu, ali trenutno je vojno nedovoljno pripremljena i trebat će joj vremena da izgradi snažnu oružanu snagu.
To se posebno odnosi na Njemačku, gdje su prethodne vlade - možda opterećene prošlošću - učinkovito uništile vojsku zemlje. Bundeswehr je daleko od moćne sile kakvu biste očekivali od najvećeg europskog gospodarstva.
No čini se da se to mijenja. Nedavno je novi njemački kancelar Friedrich Merz bez oklijevanja objavio da Njemačka ima za cilj izgraditi najjaču konvencionalnu vojsku u Europi. Čini se da već idu u tom smjeru.
Odobrena su ogromna sredstva za financiranje ovog projekta, koji će uključivati tenkove, raketne sustave, ratne brodove i moćne zračne snage. Budući da Njemačka nema nuklearno oružje, nastojat će maksimalno ojačati sve ostale konvencionalne snage unutar okvira NATO-a.
Novi ton iz Berlina
Ali to nije sve. Berlinska retorika se također mijenja. Dok su se prethodni kancelari ponekad dodvoravali Moskvi i laskali vladaru Kremlja, Merz zauzima suprotan pristup.
On je glasni Putinov protivnik i ne sramežljivo to izražava. Tijekom nedavnog posjeta Litvi optužio je Rusiju da ugrožava sigurnost Europe. „Rusija, kakvu danas vidimo, prijetnja je svima nama. Zato smo ovdje“, izjavio je Merz.
Naglasio je da svatko tko izaziva NATO treba znati da je obrambeni savez spreman zaštititi svaki centimetar svog teritorija. Njegov izbor riječi u Litvi nije bio slučajan - ovuda prolazi željeznički koridor koji povezuje Rusiju s njezinom baltičkom enklavom, Kalinjingradom.
Ova regija je potencijalno žarište incidenata koji bi se mogli iskoristiti kao izgovor za obnovljenu agresiju. Nije tajna da su nakon Ukrajine baltičke države - Litva, Latvija i Estonija - sljedeće na udaru.
Njemačka jača istočni bok NATO-a
Ove zemlje su članice NATO-a i oslanjaju se na savez za zaštitu. Njihova mala populacija i slabe vojske čine ih nesposobnima da se same suprotstave tako velikom susjedu. Zato je Merzova poruka bila kristalno jasna.
„Branit ćemo vas u slučaju ruskog napada“, uvjeravao ih je. Ali njegovi su postupci potvrdili njegove riječi. Novi njemački kancelar posjetio je Litvu kako bi pratio njemačku oklopnu brigadu koja će sada tamo biti trajno stacionirana.
Brigada, koja se sastoji od oko 5000 vojnika, čini jezgru borbene skupine kojoj je Njemačka - na zahtjev Litve - povjerila zadatak osiguranja istočnog boka NATO-a kao odgovor na rusku agresiju protiv Ukrajine.
Opremljena je tenkovima, lakooklopnim izviđačkim vozilima, inženjerskom podrškom i svom logistikom potrebnom za održavanje takve vojne jedinice. Važno je istaknuti da je ovo povijesni potez.
Njemačka trenutno ima osam brigada, a ova u Litvi je deveta. To pokazuje važnost koju Berlin pridaje ovom raspoređivanju. Štoviše, njemačke trupe stižu u skladu s bilateralnim sporazumom s Litvom.
Dugoročna prisutnost u Litvi
Bit će im dopušteno besplatno korištenje litavskih vojarni i objekata. Vrtići i škole na njemačkom jeziku otvorit će se prema njemačkom nastavnom planu i programu, a diplome će biti priznate u Litvi.
Nadalje, litavska vojska bit će opremljena oružjem i opremom usporedivom s onom njemačke oklopne brigade. Nijemci se više ne ispričavaju za ovaj potez.
Zapravo, Merz je iz Litve izjavio da se Ukrajina neće slomiti tako lako kao što Putin misli. Naglasio je da nitko ne bi trebao očekivati brzo rješenje i da bi bilo kakvi mirovni pregovori - ako se dogode - mogli trajati tjednima ili mjesecima.
„Čvrsto stojimo uz Ukrajinu. Kao Europljani, djelujemo u skladu sa Sjedinjenim Državama koliko god je to moguće“, naglasila je njemačka kancelarka.
Transatlantski razdor oko sankcija
Ta fraza - „što je više moguće“ - odražava ono što se nedavno dogodilo. Nakon telefonskog razgovora s Trumpom, koji je europskim čelnicima rekao da je Putin priznao da ne želi pregovore jer vjeruje da pobjeđuje na bojnom polju, pozvali su na koordinirane sankcije.
No Trump je odbio, želeći ostaviti prostor za buduće mirovne pregovore. Na kraju je samo Europa nametnula novi krug sankcija, usmjerenih na rusku "flotu u sjeni" koja se koristi za prijevoz nafte i opskrbu ruske vojne industrije.
Putin napreduje u ovoj sivoj zoni i nastavlja svoj napad na Ukrajinu. Europa je duboko zabrinuta zbog kolebljivog stava sadašnje američke administracije, posebno znajući koje bi zemlje mogle biti sljedeće. Stoga je njemačka oklopna brigada raspoređena na Baltik.
I stoga novi ton iz Berlina. Ovo više nije pacifistička Njemačka koja se boji podići glas - to je nova Njemačka, svjesna svoje ekonomske moći i spremna pretvoriti je u vojnu moć.