Autor: Marko Barišić: Nedavni događaji u hrvatskoj graničnoj kontroli migranata potaknuli su široku raspravu i debatu.
Značajan pad ulaska ilegalnih migranata
Rekordnih 60%-tnog pada ilegalnih prelazaka migranata u 2025. godini, rezultat koji se pripisuje pojačanoj kontroli hrvatskih migranata na granicama, moderniziranoj tehnologiji i prekograničnoj suradnji s partnerima iz EU-a. Zemlja, koja služi kao ulaz u schengensku zonu, postala je manje atraktivna ruta za krijumčare migranata.
Prema riječima ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ovaj uspjeh izravna je posljedica strateškog policijskog rada i moderne tehnologije nadzora financirane iz izvora Europske unije.
„Pritisak ilegalnih migranata na hrvatskim granicama smanjio se ove godine za više od 60 posto i taj će se trend nastaviti“, izjavio je Božinović. „Policija će nastaviti prilagođavati taktičke i operativne odgovore.“
Stroži policijski nadzor na ključnim prijelazima
Hrvatska policija pojačala je graničnu kontrolu koristeći dronove, termalne kamere i mobilne patrole. Krijumčari koji su prije iskorištavali šumske staze i riječne prijelaze poput Save i Dunava sada nailaze na značajan otpor.
Oni koji uspiju prijeći granicu često budu uhvaćeni nakon brzih potjera i pritvoreni. Krijumčari - koji ne potječu samo iz istočne Europe već i zemalja poput Francuske i Njemačke - suočavaju se s kaznenim progonom i zatvorskom kaznom. Migranti, nakon što se registriraju i u nekim slučajevima zatraže azil, obično se puštaju na slobodu i nastavljaju svoje putovanje prema sjeveru.
Jedan od četiri zatvorenika su krijumčari
Porast broja osuđujućih presuda za krijumčarenje pridonio je prenapučenosti zatvora. Gotovo 25% trenutne zatvorske populacije u Hrvatskoj čine krijumčari migranata, što je potaknulo vladine planove za nove kazneno-popravne ustanove.
U međuvremenu, vidljiva prisutnost migranata u urbanim središtima znatno se smanjila. Scene koje su se nekada odvijale oko autobusnih kolodvora i parkova sada su rijetke.
Dublinski povrat i nova kontrola EU-a
Prema Dublinskom sporazumu, 533 migranta vraćeno je u Hrvatsku iz Njemačke 2024. godine, a očekuju se dodatni povratci iz Švicarske. Njemačka je pooštrila svoje zakone o državljanstvu i ograničila spajanje obitelji.
Unatoč dodatnim graničnim kontrolama, puni režim koji je Njemačka obećala još nije uspostavljen. Hrvatska ostaje treća najčešća zemlja za povratak migranata, nakon Italije i Grčke.
Potpora EU-a i međunarodne pohvale
Europski partneri pohvalili su napore Hrvatske. Očekuje se nastavak financiranja opreme i obuke za granice, budući da Hrvatska djeluje kao branitelj na prvoj crti vanjske granice EU-a.
Božinović je nagovijestio da će operativni detalji ostati povjerljivi, ali je potvrdio hrvatsku predanost: „Oni koji nas izazivaju točno znaju što smo sposobni.“
Pogledajte povezanu priču: Hoće li Hrvatska postati novi europski zatvor za migrante?