Marko Barišić: Hrvatska nadmašuje mnoge zemlje OECD-a i EU-a na UNICEF-ovom indeksu dobrobiti djece, ističući se u mentalnom zdravlju (9. mjesto) i vještinama (3. mjesto). Međutim, izazovi fizičkog zdravlja, uključujući pretilost djece (31. mjesto), ističu područja za poboljšanje.
U Hrvatskoj, kao što znamo, ljudi vole kritizirati sve i svašta - ponekad opravdano, ponekad ne. Između ostalih meta, obrazovni sustav - posebno vrtići i škole - često se suočava s kritičkom kritikom. No, onda dolazi mišljenje ugledne institucije utemeljeno na dokazima koje se razlikuje od ovog svakodnevnog gunđanja, iznenađujući mnoge i ističući postignuća UNICEF-a za Hrvatsku.
Izvješće UNICEF-a osporava uobičajene kritike
UNICEF, agencija Ujedinjenih naroda odgovorna za kvalitetu života djece, rangirala je podatke koje je dostavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čiji su članovi razvijene zemlje poput Australije, Novog Zelanda i zemalja Europske unije. To pokazuje utjecajnu ulogu koju UNICEF igra globalno.
U svom izvješću o dobrobiti djece, objavljenom u srijedu u hrvatskim medijima, UNICEF je usporedio 43 zemlje iz tih skupina kako bi stvorio rang-listu najboljih mjesta za „biti dijete“. Zemlje su ocjenjivane u tri kategorije: mentalno i fizičko zdravlje te vještine.
Hrvatska se iznenađujuće visoko kotira po ukupnoj dobrobiti djece
Kao što se i očekivalo, zemlje s najvećim brojem djece nalaze se u sjeverozapadnoj Europi. Nizozemska i Danska predvode popis, Irska je peta, a Švicarska šesta. Hrvatska je, međutim, neke iznenadila osiguravši visoko osmo mjesto ukupno, što je snažan rezultat u UNICEF-ovoj procjeni.
Prema podacima, Hrvatska je dobro prošla u području mentalnog zdravlja djece, zauzevši deveto mjesto. Postigla je još jaču poziciju u vještinama, plasiravši se na treće mjesto. Problem leži u fizičkom zdravlju, gdje se nalazi na 31. mjestu.
Pretilost djece i dalje je gorući problem
Ova niska ocjena tjelesnog zdravlja povezana je sa stopama prekomjerne težine i pretilosti djece. Posljednjih godina javna upozorenja naglašavala su potrebu da djeca provode više vremena igrajući se ili baveći se sportom, a manje vremena na računalima i pametnim telefonima. Ipak, promjena dječje prehrane i navika ostaje izazovna, posebno kada su roditelji često preokupirani poslom. UNICEF je često isticao važnost rješavanja takvih problema.
Izazovi u uvođenju zdravih školskih obroka
Nade za uvođenje besplatnih zdravih školskih obroka diljem zemlje bile su velike. Iako je u početku bila uspješna, inicijativa se suočava s preprekama: djeca koja ne vole svakodnevnu hranu - poput brokule ili blitve - jednostavno preskaču kantinu i umjesto toga posjećuju obližnje pekare. Kao što UNICEF često ističe, zdrave prehrambene navike ključne su za mlade ljude.
Otpornost mentalnog zdravlja unatoč pandemijskim izazovima
Unatoč dugotrajnim ograničenjima zbog pandemije koronavirusa - koja su, srećom, u Hrvatskoj bila manje stroga nego drugdje - mentalno zdravlje djece ostaje relativno snažno. Zatvaranje škola i učenje na daljinu ograničili su društvenu interakciju, no izvješće ističe pohvalne rezultate Hrvatske u ovoj kategoriji, što je i UNICEF primijetio.
Zatvaranje škola zbog pandemije i njihovi dugotrajni učinci
„Mnoge su zemlje doživjele nagli pad akademskih vještina djece zbog zatvaranja škola tijekom pandemije Covid-19“, navodi se u izvješću. Upozorava se na potrebu dodatnih mjera za ublažavanje ili uklanjanje dugoročnih učinaka produljene izolacije, što je zabrinutost koju je izrazio i UNICEF.
UNICEF poziva na davanje prioriteta budućnosti djece
„Sada, suočene s rastućom ekonomskom nesigurnošću, zemlje moraju dati prioritet obrazovanju, zdravlju i dobrobiti djece kako bi osigurale njihove životne izglede, sreću i ekonomsku stabilnost naših društava“, zaključio je UNICEF. (za više informacija o izvješću UNICEF-a kliknite ovdje .)