Marko Barišić : Nova njemačka granična kontrola pod kancelarom Friedrichom Merzom izaziva strahove da bi Hrvatska mogla snositi najveći teret vraćenih migranata, uključujući izazove s kojima se suočava hrvatska migrantska zajednica. S obzirom na to da Grčka i Austrija odbijaju prihvatiti povratnike, pravila EU o azilu su pod pritiskom. Hoće li se zagrebačke politike održati dok suspenzija Schengena mijenja europski migracijski krajolik za hrvatske migrante?
Prvi potez novog njemačkog kancelara
Prvi čin novog njemačkog kancelara Friedricha Merza nakon stupanja na dužnost ove srijede bit će potpisivanje uredbe o raspoređivanju tisuća saveznih policajaca na sve njemačke granice s jednim ciljem: vraćanje migranata i sprječavanje njihovog ulaska. Ova inicijativa vjerojatno će utjecati na hrvatsku migrantsku populaciju. Uredba stupa na snagu 7. svibnja.
Suspenzija Schengenskog sporazuma izaziva pitanja
Ovim potezom suspendira se Schengenski sporazum o slobodnom kretanju robe i ljudi unutar Europske unije (EU). Ali koga to više briga? Njemačku su više puta potresli teroristički napadi koje su izveli migranti - oni koje je zemlja dočekala i podržavala putem svog sustava socijalne skrbi. Ova suspenzija mogla bi utjecati i na sposobnost hrvatskih migranata da se slobodno kreću.
Migracija postaje ključno izborno pitanje
Problem je postao toliko kritičan da su se zbog njega dobivali ili gubili izbori. Kancelar Merz, iz konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), identificirao je kontrolu migracija kao jedan od svojih glavnih prioriteta. Stoga bi takve politike mogle izravno utjecati na interese hrvatskih migranata.
Njemačka počinje izravno odbijati migrante
Od četvrtka će Njemačka navodno početi "izravno odbijati" migrante na svojim granicama. Neće im biti dopušteno podnošenje zahtjeva za azil ili drugih zahtjeva. Jednostavno će biti vraćeni. To bi moglo uključivati i one iz hrvatske migrantske zajednice. Ali kamo?
Dublin i Grčka kompliciraju stvari
Prema Dublinskom sporazumu, migranti kojima je odbijen azil u jednoj zemlji EU moraju se vratiti u prvu državu članicu u koju su ušli. To je posebno izazovno za hrvatsku migrantsku skupinu.
Predviđajući posljedice, Grčka - gdje migranti i dalje pristižu brodovima iz Turske - izjavila je da neće prihvatiti njemačke pokušaje povratka. „Već imamo previše migranata i nismo otvoreni za još“, izjavili su dužnosnici. Nisu jedini u svom čvrstom stavu.
Austrija također odbacuje odgovornost
Prije dva dana, Austrija je slično objavila da neće prihvatiti migrante vraćene iz Njemačke. Odbija dopustiti da njezin teritorij u blizini njemačke granice postane „čekaonica“. Pravno, Austrija nije obvezna, jer većina migranata koji ulaze na njezin teritorij prvo je stigla preko Grčke, Italije ili Hrvatske. Ovi događaji utječu i na hrvatsku migrantsku populaciju.
Hrvatska se suočava s potencijalnim priljevom migranata
Zbog njemačkih mjera, hrvatski migranti sada riskiraju povratak u Hrvatsku ako su ilegalno ušli preko Bosne i Hercegovine ili Srbije. Prije bi, nakon što bi formalno podnijeli zahtjev za azil u Hrvatskoj, ovi migranti obično nastavili putovanje u Njemačku ili druge zemlje u roku od nekoliko dana. Hrvatske vlasti nisu se miješale - jednostavno su ih pustile da odu.
Prethodni hrvatski pristup pod lupom
Ali što će se dogoditi ako Njemačka počne vraćati one koji su isprva tražili azil u Hrvatskoj prije nego što su to pokušali učiniti u Njemačkoj? Za hrvatske migrante proces odbijanja mogao bi ostati nejasan, budući da se nijedan hrvatski dužnosnik nije oglasio.
Hrvatske vlasti šute
Morat će brzo djelovati. Nova njemačka migracijska politika neće se suočiti s kašnjenjima. Tisuće policajaca čekaju naredbe za početak graničnih kontrola. Do sada je Hrvatska prihvaćala migrante vraćene sudskim nalozima iz drugih europskih zemalja i prebacivala ih dalje. Situacija s hrvatskim migrantima ovisi o tim diplomatskim odlukama.
Potencijal za europske diplomatske napetosti
Prije je takvih slučajeva bilo dovoljno malo da se izbjegnu veći problemi. No, trenutna situacija mogla bi izazvati značajne napetosti između zemalja EU-a. Dok Merz nema prostora za povlačenje, nemaju ni druge zemlje - posebno Hrvatska, gdje bi se hrvatski migranti mogli suočiti s novim pritiscima.
Hrvatska pozvana da zauzme čvrst stav
Zagreb će morati zauzeti odlučan stav. Naredni tjedni testirat će jedinstvo Europe i sposobnost Hrvatske da se nosi s ovom eskalirajućom krizom za hrvatski migrantski sektor.
