Pionirska priča Vinka Gerkovića
Fotografije: Zlatko Kozlevčar hvata bit hrvatskog u Ballaratu
U zlatnoj prašini legendarnih viktorijanskih zlatnih polja, među tisućama tragača za srećom koji su hrlili u Ballarat tijekom zlatne groznice 1850-ih, hodao je mladi Hrvat. Njegova priča postala je dio australske imigracijske povijesti. Vincent Gercovich , poznat pod svojim hrvatskom imenom Vinko Gerković, smatra se prvim hrvatskim imigrantom koji se nastanio u Ballaratu u Victoriji. Vjerojatno je bio jedan od prvih hrvatskih doseljenika u cijeloj državi.
Putovanje mladića do zlatnih polja
Vinkovo izvanredno putovanje započelo je u slikovitom gradiću Citta Vechia, danas poznatom kao Stari Grad na otoku Hvaru u Dalmaciji, Hrvatska. Rođen oko 1832. godine u tadašnjoj austrougarskoj okupaciji, Vinko je potjecao iz pomorske obitelji. Njegov otac Nikola Gerković bio je mornar, a majka Vitale Gerolama. Povijesni zapisi sugeriraju da su njegovi preci možda potjecali iz malog sela Nerezina, gdje je prezime Gerković bilo rašireno među lokalnim obiteljima.
Obitelj Gerković prvi je put stigla u Victoriju iz Dalmacije između 1848. i 1850. godine. Privukle su ih, kao i bezbrojne druge, priče o zlatu ispod australskog tla. Mladi Vinko, jedva 16-godišnjak, stigao je u Ballarat. Sanjao je o tome da se obogati u zlatnim poljima koja su mijenjala kolonijalni krajolik.
Izgradnja života u novom svijetu
Radeći razne poslove dok je tražio zlato, Vinko je proveo gotovo dva desetljeća etablirajući se u Ballaratu. Njegovi jezični talenti - govoreći nekoliko jezika - pokazali su se vrijednima i izvan rudnika. Nakon prvih godina kao rudar, imenovan je za rukovatelja naplatnom rampom Smythesdale. Ova je pozicija koristila njegove višejezične sposobnosti u raznolikoj zajednici imigranata koji su tražili svoju sreću.
Dana 13. veljače 1867., u dobi od 28 godina, Vinko se oženio 15-godišnjom Winifred Rebeccom Bennett. Bila je to ceremonija koja će na izvanredan način povezati prošlost i budućnost. Vjenčanje se održalo u crkvi sv. Alipija u Ballaratu. To je ista crkva u kojoj se danas okupljaju hrvatski župnici na misi koju služe hrvatski župnici. Winifred, rođena na brodu "Success" na putu iz Engleske za Australiju 8. ožujka 1852., donijela je u njihov brak vlastitu imigrantsku priču.
U vrijeme njihovog vjenčanja, Vinko je radio kao drvosječa, dok je Winifred služila kao sluškinja. Zajedno su izgradili značajno obiteljsko nasljeđe, postavši roditelji 13-ero djece. Nažalost, jedno dijete je umrlo u dobi od samo 15 mjeseci. Njihovi potomci su se proširili po cijeloj Australiji, prenoseći hrvatsko nasljeđe koje je Vinko donio na viktorijansko tlo.
Trajno nasljeđe
Obiteljska priča Gerković nastavila se odvijati tijekom desetljeća. Vinko je preminuo u Ballaratu 7. kolovoza 1900. u dobi od 61 godine. Njegova voljena supruga Winifred Rebecca živjela je do 1928. godine, doživjevši izvanrednu dob od 76 godina. Njihova velika obitelj ostavila je za sobom brojne potomke koji će održavati hrvatsku vezu živom u australskim zajednicama.
Odavanje počasti pioniru
Godine 1999., pod pokroviteljstvom Hrvatskog svjetskog kongresa Viktorije, hrvatska zajednica Ballarat organizirala je prikladan omaž svom pretku pioniru. Komemoracija je započela jutarnjom misom zadušnicom za pokojnog Gerkovića u crkvi sv. Alipija. To je isti sveti prostor gdje se Vinko oženio više od stoljeća ranije. Misu je predvodio pokojni otac Stjepan Gnječ, nastavljajući hrvatsku duhovnu tradiciju u Ballaratu.
Nakon crkvene službe, zajednica se uputila na groblje na otkrivanje spomen-obilježja ukrašenog hrvatskim grbom. Bio je to posebno dirljiv trenutak. Vinkov grob prije nije bio označen. Nije bilo nikakvog spomen-natpisa, pa čak ni imena pokojnika. Bilo je to zaboravljeno počivalište čovjeka koji je odigrao tako značajnu ulogu u hrvatsko-australskoj povijesti.
Dan sjećanja završio je u Hrvatskom centru Stjepan Radić u Ballaratu. Hrvatska zajednica okupila se tamo na zajedničkom ručku i komemorativnom programu.
U večernjim satima organizirana je zabava. Bio je to pravi spektakl, jer su hrana, glazba, dekoracije i kostimi bili posvećeni zlatnoj groznici 1880-ih. Nastupila je glazbena skupina Kaptol, HKUD Lado iz Geelonga. Nastupio je i komičar Šime iz Sunshinea te australski bend Eureka Rebels.
Trajna veza
Priča Vinka Gerkovića predstavlja više od pukog imigrantskog putovanja jednog čovjeka. Ona utjelovljuje hrvatski duh ustrajnosti, obitelji i izgradnje zajednice. Taj duh i danas obogaćuje australsko društvo. Od mladića koji je tražio zlato u viktorijanskim brdima do pretka uspješne hrvatsko-australske zajednice, njegovo nasljeđe pokazuje kako individualna hrabrost i odlučnost mogu stvoriti trajne kulturne mostove između udaljenih zemalja.
Danas, dok hrvatske zajednice diljem Australije slave svoju baštinu i doprinos svojoj novoj domovini, mogu pratiti njihovu priču do pionira poput Vinka Gerkovića. Bio je mladi Dalmatinac koji je napustio svoj otočni dom kako bi pomogao u izgradnji nacije, jedan zlatni san po jedan.
Nekoliko video isječaka o događaju možete pogledati na YouTube kanalu @zlatkokozlevcar-jim3800
Izvori : Geocities.com/aus.croat.genealogy and historical society , https://victoriancollections.net.au/items/5052ab942162ef0a94f56f6b