Hrvatska će 5. lipnja obilježavati Dan hrvatske zastave. To je prvi put da je crveno-bijelo-plava trobojnica podignuta 1848. godine za vrijeme bana Josipa Jelačića. Taj je trenutak oblikovao hrvatski nacionalni identitet.
Dan hrvatske zastave – Jelačićeva trobojnica
Očekuje se da će Hrvatski sabor ovog tjedna formalizirati novi komemorativni datum. 5. lipnja proglasit će se Danom hrvatske zastave, koji se svake godine obilježava u čast događaja iz 1848. godine.
Tog dana, Josip Jelačić, bivši carski general, inauguriran je za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. To je ujedno bio i prvi put da se zavijorila crveno-bijelo-plava hrvatska trobojnica. Ova zastava je sam početak nacionalne zastave kakvu danas poznajemo.
Jelačićev stijeg napravio je nacionalni presedan
Prema podacima Hrvatskog instituta za povijest, ban Jelačić, kao i njegovi prethodnici, dobio je bogato ukrašenu konjaničku zastavu s uzorkom „lastavičjeg repa“. S jedne strane zastava je nosila grb Trojedne Kraljevine.
Za razliku od prethodnih, jednobojnih crvenih zastava, Jelačićeva je bila moderna crveno-bijelo-plava trobojnica. Na prednjoj strani nalazio se grb Kraljevine, uspostavljajući presedan za sve buduće hrvatske nacionalne i državne zastave.
Od tog trenutka trobojnica se proširila po hrvatskim zemljama. Prije toga nije postojala jedinstvena hrvatska zastava - svaki je ban imao svoju.
Zastava vezana za identitet i neovisnost
Jelačićeva inauguracija označila je prekretnicu koja je trajno definirala hrvatsku nacionalnu zastavu. Osigurala je njezinu ulogu u oblikovanju i očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta.
Ovo je povijesni kontekst prijedloga koji razmatra Sabor. Inicijativu je ponovno pokrenuo Andro Krstulović Opara, uz podršku Saborskog odbora za obrazovanje i Vlade Republike Hrvatske.
Krstuloviću Opari pripisuju se zasluge za oživljavanje koncepta koji su izvorno predložile institucije poput Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatskog heraldičkog i veksilološkog društva, Braće Hrvatskog zmaja i Hrvatskog instituta za povijest.
Izvorna zastava je nacionalno blago
Značajno je da se originalna Jelačićeva trobojnica, koja se smatra prototipom današnje zastave, čuva u arhivu Hrvatskog povijesnog muzeja. Zbog svoje krhkosti rijetko se javno izlaže.
Malo tko zna da je zastava bila istaknuta 30. svibnja 1990. To se dogodilo tijekom prve sjednice demokratski izabranog višestranačkog Parlamenta. Replika je ostala izložena godinama nakon toga.
„Hrvatska je jedna od rijetkih europskih nacija koja je sačuvala svoju izvornu službenu nacionalnu zastavu, simbol iznimne povijesne i kulturne vrijednosti“, izjavio je Odbor za obrazovanje podržavajući proglašenje 5. lipnja.
Češće zabranjivan nego leten
Vrijedi napomenuti da je tijekom posljednjih 170 godina hrvatska trobojnica češće bila zabranjivana nego što je bila dopuštena ili službeno isticana.
Koncept trobojnih zastava dobio je na popularnosti u Europi nakon Francuske revolucije, kada su se počele formirati nacionalne države.
Povjesničari objašnjavaju da boje Jelačićeve zastave vuku korijene iz heraldike: crvena i bijela potječu od povijesnog grba Kraljevine Hrvatske, dok plava potječe od grbova Kraljevina Slavonije i Dalmacije.
Dizajn prožet simbolikom
Zastava je bila ukrašena oslikanim grbovima. S jedne strane bili su grbovi triju kraljevstava - Hrvatske, Slavonije i Dalmacije - spojeni ilirskim simbolom i ukrašeni krunom. S druge strane bio je oslikani obiteljski grb bana Jelačića.
Današnja hrvatska zastava i dalje slijedi tu tradiciju. Uključuje crvene, bijele i plave pruge s povijesnim hrvatskim grbom - crveno-bijelim šahom. Zastavu okrunjuje pet manjih štitova koji predstavljaju regije Hrvatske.