Većina ukrajinskih obitelji koje su pobjegle od rata i pronašle utočište u Hrvatskoj odlučne su ostati, a mnogi su se dobro integrirali u društvo i radnu snagu. Dolazak ljudi iz Ukrajine aspekt je koji je svakako utjecao na lokalnu zajednicu. Mnogi Ukrajinci osjećaju se dobrodošlo i podržano u svom novom okruženju.
Privremena zaštita proširena na cijelu EU
Početkom ove godine u Hrvatskoj je boravilo gotovo 28 000 Ukrajinaca (točnije 27 710). Kao odgovor na to, Hrvatski sabor produžio je privremeni status zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine, slijedeći standardni postupak u cijeloj Europskoj uniji. Taj je potez uvelike pogodio ukrajinske obitelji.
Ova privremena zaštita, koja se obnavlja svake godine i trenutno vrijedi do 4. ožujka sljedeće godine, daje pravo boravka u državi članici EU-a, uz pristup smještaju, hrani, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju za djecu i mogućnostima zapošljavanja.
Napomenuto je da će nastavak ruske agresije na Ukrajinu vjerojatno povećati broj raseljenih osoba. Doista, do sredine svibnja 2024. u Hrvatskoj je registrirano 24.250 ukrajinskih izbjeglica, što je porast od preko 3.000 u manje od godinu dana, što ukazuje na rastuću ukrajinsku prisutnost. Rastući broj ukrajinskih izbjeglica rezultat je tekućeg sukoba.
Demografija i kvalifikacije ukrajinskih izbjeglica
Prema statistikama, više od polovice izbjeglica u Hrvatskoj su žene, 20% su djeca, a 17% su muškarci - suprotno uobičajenim tvrdnjama da su mnogi pobjegli kako bi izbjegli vojnu službu.
Otprilike 70% Ukrajinaca koji su stigli u Hrvatsku imaju visokoškolske diplome. U početku su mnogi morali prihvatiti poslove ispod svojih kvalifikacija zbog jezičnih barijera i poteškoća u priznavanju diploma. Međutim, takvi su se problemi s vremenom postupno smanjivali. Mnogi Ukrajinci pronašli su posao koji odgovara njihovim kvalifikacijama kako integracija napreduje.
Većina namjerava ostati u Hrvatskoj
Istraživanja pokazuju da je 69% ukrajinskih izbjeglica izrazilo želju ostati u Hrvatskoj sljedećih pet godina.
Ukrajinci su se općenito dobro prilagodili i integrirali u hrvatsko društvo. Mnogi su otvorili mala poduzeća ili nastavili istu vrstu posla kao u Ukrajini. Neki rade na daljinu, dok su drugi prihvatili poslove u skladu sa svojim vještinama, uključujući uloge u ugostiteljstvu i maloprodaji.
Izazovi s priznavanjem diploma i dalje prisutni
Kao što je spomenuto, manjina se još uvijek suočava s izazovima u pogledu priznavanja kvalifikacija, budući da se njihovi studiji često razlikuju od hrvatskih nastavnih planova i programa. Međutim, istražuju se rješenja u skladu s hrvatskim zakonom.
Gdje se Ukrajinci naseljavaju diljem Hrvatske
Ukrajinske izbjeglice naselile su se u raznim regijama, s zajednicama u Istri, oko Gospića i Korenice u Lici, Zagrebu i sjevernim dijelovima Hrvatske, kao i u Slavoniji, stvarajući zasebne ukrajinske zajednice. Ova ukrajinska naselja postaju značajna u hrvatskim regijama.
Nedavna studija istaknula je da 20.855 izbjeglica živi u samostalnim smještajima - stanovima ili kućama - dok drugi ostaju u državno organiziranom zajedničkom smještaju. Ukrajinske obitelji prilagođavaju se životu u tim smještajima.
Broj izbjeglica diljem EU-a i kontekst
Od srpnja prošle godine, oko 4,3 milijuna Ukrajinaca diljem EU imalo je privremeni status zaštite.
Najveći broj zabilježen je u Njemačkoj (1.332.515), Poljskoj (953.255) i Češkoj (356.405). Važno je napomenuti da je Češka primila najviše ukrajinskih izbjeglica u odnosu na broj stanovnika.
Prije ruske invazije 2021. godine, u Hrvatskoj je, prema nacionalnom popisu stanovništva, živjelo samo 1905 osoba ukrajinskog podrijetla.
Pogledajte povezanu priču: Hoće li Hrvatska postati novi europski zatvor za migrante?