Hrvatska je na putu da se pridruži Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) 2025. godine, što označava važnu prekretnicu u njezinoj globalnoj ekonomskoj i političkoj integraciji. OECD je pohvalio napredak Hrvatske, posebno u reformi obrazovanja, ravnopravnosti spolova i razvoju mladih. S rekordnim ulaganjima i snažnim međunarodnim priznanjem, Hrvatska se pozicionira kao moderna, uključiva i globalno angažirana nacija.
Hrvatska će se pridružiti OECD-u 2025. godine
Sredinom sljedeće godine očekuje se ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što će označiti završni korak prema međunarodnoj afirmaciji zemlje. Članice ove organizacije, sa sjedištem u Parizu, koja okuplja 38 zemalja, ekonomski su razvijene i politički stabilne nacije.
Već nekoliko godina ta organizacija (OECD je kratica za Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj), čiji je deklarirani cilj poticanje gospodarskog razvoja i globalne trgovine, šalje svoje predstavnike u Hrvatsku kako bi procijenili napredak zemlje u raznim područjima.
Zasad proces dobro napreduje i, po svemu sudeći, Hrvatska bi – za razliku od nekih drugih kandidatkinja koje su istovremeno započele proces pristupanja 2022. – trebala postići svoj cilj.
OECD hvali hrvatsku obrazovnu politiku
Nedavno je u Zagrebu predstavljeno izvješće OECD-a o provedbi obrazovnih politika. Očekivale su se ohrabrenja, a možda i neke ozbiljne kritike, s obzirom na tekuće rasprave u Hrvatskoj o ovom području, ali ishod je bio sasvim suprotan.
Andreas Schleicher, direktor za obrazovanje i vještine i posebni savjetnik za obrazovnu politiku glavnog tajnika OECD-a, iznenadio je sve na predstavljanju izvješća u Ministarstvu obrazovanja i sporta izjavivši da, iako je dugo u OECD-u, nikada nije vidio zemlju tako aktivnu i tako učinkovitu u postizanju OECD-ovih standarda u obrazovanju kao što je Hrvatska.
Doprinos izvan standarda
Prvo je naglasio da članstvo u organizaciji nije samo ispunjavanje nekih minimalnih standarda, a zatim je izjavio: „Ovdje se radi o tome da Hrvatska aktivno doprinosi tome da svijet bude bolje mjesto i surađuje sa zemljama diljem svijeta kako bi pomicala njihove granice u obrazovanju.“
Kako ne bi sve bilo samo opće pohvale, Schleicher je posebno istaknuo da je Hrvatska druga u svijetu – nakon Južne Koreje – kada je u pitanju pružanje mladima čvrstih temelja, odnosno završetka višeg srednjoškolskog obrazovanja. Poznato je da Južna Koreja ima visoke obrazovne standarde, a biti drugi iza te zemlje u bilo kojem području značajno je priznanje.
Snažni temelji i rodna ravnopravnost
„Mladi ljudi imaju snažne temelje za svoju budućnost. Kada pogledate ravnopravnost spolova, možete vidjeti da je prije samo jedne generacije samo 15 posto žena u Hrvatskoj steklo visoko obrazovanje. Danas je Hrvatska postigla potpunu ravnopravnost spolova“, rekla je Schleicher.
Dodao je i da su posljednjih godina mnoge zemlje doživjele pad kvalitete ishoda učenja, ali, kako je naglasio, ne i Hrvatska. „Hrvatska dobro stoji u pogledu psihološke snage mladih i nalazi se iznad prosjeka OECD-a. Emocionalna otpornost mladih je visoka“, rekao je, dodajući da mladi u Hrvatskoj imaju pozitivno mišljenje o svojim učiteljima – opet, iznad prosjeka OECD-a.
Prostor za poboljšanje i ulaganja u reformu
Schleicher je ipak iznio jednu kritiku, vezanu uz podatke koji pokazuju da hrvatska djeca nemaju osjećaj sreće i aktivnog sudjelovanja u svojim obrazovnim okruženjima te se često osjećaju kao konzumenti sadržaja. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs potom je predstavio što se poduzima kako bi se modernizirao i poboljšao hrvatski obrazovni sustav.
„Trenutno ulažemo najveće ulaganje u obrazovanje ikad, u iznosu od 2,7 milijardi eura. Cilj ovih reformi je učiniti obrazovanje dostupnijim, pristupačnijim i uključivijim“, rekao je Fuchs.
Završni korak u međunarodnoj integraciji
OECD je posljednja međunarodna organizacija kojoj se Hrvatska želi pridružiti; već je članica svih ostalih koje su joj od interesa.