Najslađa tradicija: Istražite svijet hrvatskih kolača i otkrijte ove prekrasne poslastice koje su voljene generacijama.
Fotografije: S.Fantov, Snježana Buljan
Ako ste ikada bili na hrvatskoj zabavi ili okupljanju zajednice u Australiji, već znate neizrečenu istinu. Nije napisana ni na jednom plakatu ili pozivnici, ali je duboko shvaćena: ne pojavljujete se praznih ruku. I idealno bi bilo da vaše ruke drže pladanj s kolačima .
Neki to nazivaju tradicijom, drugi obredom prijelaza. U stvarnosti, hrvatski kolači jedan su od velikih običaja koji povezuju generacije Hrvata u Australiji - prekrasna mješavina gostoprimstva, ponosa i da, malo prijateljskog natjecanja.
„Donijeti tanjur“ – Ali ne bilo koji tanjur
Počinje s planiranjem. Vjenčanje, crkvena fešta, koncert ili čak ležerni roštilj u hrvatskom klubu. Negdje između odlučivanja što odjenuti i provjeravanja tko pušta glazbu, netko će pitati: „Tko donosi kolače?“
Tada počinje veliko pečenje. Izlaze rukom pisani recepti iz Babine stare bilježnice, boce ruma za zloglasne "rum kocke", kokos za čupavce, oraščići za orahnjaču i uvijek netko pokušava kremšnite s različitim stupnjem uspjeha.
Ali nemojmo se pretvarati da svatko ima vremena (ili hrabrosti) peći hrvatske kolače od nule.
Anketa na društvenim mrežama koja je rekla istinu
Nedavna drska anketa na društvenim mrežama postavila je vrlo stvarno pitanje Australcima iz Australije:
Ponosno donosite domaće slastice?
Ušuljate li se u kupljeni pladanj i pretvarate se da je domaći?
Ili se pojavite taman na vrijeme za desert, ne dižući lopaticu?
Odgovori? Urnebesni koliko i otkrivajući.
„Da, pečem - to je stvar časti!“
„Uvijek donesem Costco kolačiće i kažem da sam ih ja napravila.“
„Nisam pekao od Olimpijskih igara u Sydneyu, ali mogu nanjušiti stol s desertima kao tragač.“
I to je poanta. Nikoga zapravo nije briga je li kupljeno u trgovini ili ručno izrađeno, sve dok je stol s desertima pun, šaren i dovoljno sladak da se svi okupe nakon kave. Jer na kraju se radi o zajedništvu.
Više od samo šećera i brašna
Možda izgleda kao samo tanjur kolača, ali zapravo je tihi čin ljubavi, zajedničkog duha i povezanosti s našim korijenima. Svaki komad nosi priču - o nečijoj mami, teti, baki ili čak susjedi koja je prenijela recept.
Na tim okupljanjima, dok glazba i ples zauzimaju središnje mjesto, često se oko stola s desertima odvijaju pravi razgovori. Dijele se priče, pričaju se šale, razmjenjuju se komplimenti („Tko je radio ove mađarice?!“) i pune se kutije s preostalim jelima za sutrašnji čaj.
Dakle… Hoće li biti kolača?
Naravno da će ih biti. Uvijek ih ima. Bilo da ste ponosni pekar, lukavi mijenjač pladnjeva ili desertni ninja koji kasni, ali nikad ne propušta komad - s hrvatskim kolačima dio ste tradicije.
Samo ne zaboravi vratiti Tupperware.
Odabrali smo jedan omiljeni klasični hrvatski recept za Breskvice (kolačiće od breskve) - voljene male ružičaste kuglice koje izgledaju poput mini breskvi i uvijek kradu show na svakoj hrvatskoj proslavi:
Breskvice – hrvatski kolačići od breskve
Ovi preslatki mali keksi su mekani, slatki i slijepljeni zajedno tako da izgledaju kao sitne breskve. Nostalgični favorit na hrvatskim vjenčanjima, krštenjima i zabavi!
Sastojci
Za tijesto:
2 velika jaja
200 g (1 šalica) šećera
125 ml (½ šalice) mlijeka
125 ml (½ šalice) suncokretovog ulja
1 žličica ekstrakta vanilije
Korica 1 limuna (po želji, ali ukusna)
2 žličice praška za pecivo
~500 g (oko 3 i pol šalice) glatkog brašna (dovoljno za mekano, neljepljivo tijesto)
Za nadjev:
Izmrvljeni središti pečenih kolačića
100 g (½ šalice) šećera
2-3 žlice kakao praha
Malo ruma ili ekstrakta vanilije
Nekoliko žlica mlijeka (za povezivanje)
Po želji: mljeveni orasi ili pekmez od marelica za dodatnu teksturu
Za ukras:
Crvena i žuta boja za hranu
Šećer za valjanje
Nekoliko kapi arome breskve ili ruma (po želji)
Mala četka i zdjela vode
metoda
Napravite tijesto:
Miksajte jaja i šećer dok ne postanu lagani i pjenasti. Dodajte mlijeko, ulje, vaniliju i limunovu koricu. Postupno umiješajte brašno i prašak za pecivo dok ne dobijete mekano tijesto.
Oblikujte i pecite:
Tijesto razvaljajte u male kuglice (otprilike veličine oraha) i stavite ih na lim za pečenje obložen papirom za pečenje. Pecite na 180 °C (350 °F) 10-12 minuta - trebaju ostati blijede.
Zakuhajte i ohladite:
Nakon što se ohlade, pažljivo izdubite malu rupicu na dnu svakog kolačića kako biste napravili mjesta za nadjev (mala žlica ili nož dobro funkcioniraju). Mrvice sačuvajte za nadjev.
Pripremite nadjev:
Pomiješajte mrvice sa šećerom, kakaom, rumom ili vanilijom i tek toliko mlijeka da dobijete gustu, mazivu pastu. Po želji dodajte mljevene orahe ili pekmez.
Napunite i sastavite:
Napunite šupljinu jednog kolačića i pritisnite drugi na vrh kako biste napravili malu kuglicu. Ponovite sa svim kolačićima.
Obojite i ukrasite:
Pomiješajte crvenu i žutu prehrambenu boju s malo vode. Lagano premažite svaki kolačić bojama kako biste dobili breskvast izgled. Uvaljajte ih u šećer kako biste dobili svjetlucavu koricu!
Savjeti i tradicije:
Ostavite ih da odstoje preko noći prije posluživanja – prekrasno omekšaju! Neke obitelji dodaju mali list mente u svaki kako bi još više nalikovali breskvama. Dobro se zamrzavaju – savršeno za pripremu zabavu unaprijed!
Povezana priča: Pecite kao u baki: Hrvatski zimski recepti od jednostavnih do stručnih
