Hrvatska se usklađuje s ciljevima obrambene potrošnje NATO-a, pripremajući se uložiti 5% svog BDP-a u vojnu i civilno-vojnu infrastrukturu do 2035. godine.
To uključuje modernizaciju prometnih koridora, luka i zračnih luka kako bi se podržala mobilnost NATO-ovih trupa. Saznajte kako Hrvatska planira integrirati nacionalne projekte u NATO-ove obveze, a istovremeno ojačati sigurnost i kritičnu infrastrukturu diljem zemlje.
Hrvatska se priprema za povećanje obrambenih izdataka NATO-a
Hrvatska se priprema maksimalno iskoristiti već dogovoreni NATO-ov plan prema kojem svaka zemlja, najkasnije do 2035. godine, mora izdvojiti 5 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za vojne svrhe.
Od toga je 3,5 posto namijenjeno isključivo za vojnu upotrebu, uključujući naoružanje i opremu, kao i troškove za vojnike i časnike. Preostalih 1,5 posto tih sredstava može se koristiti u civilno-vojne svrhe - naime, za projekte civilne infrastrukture koji bi podržali mobilnost vojnih trupa ako je potrebno.
Strateška ulaganja u infrastrukturu vojne mobilnosti
Međutim, ulaganja se ne mogu vršiti proizvoljno; cilj je poboljšati prometne koridore kako bi se olakšalo lakše i sigurnije kretanje NATO-ovih jedinica kroz Hrvatsku do odredišta diljem Europe.
U hrvatskom slučaju to prvenstveno znači proširenje vojnih dijelova zračnih luka, povećanje morskih luka za smještaj velikih vojnih plovila te poboljšanje cestovnih i željezničkih koridora koji povezuju hrvatske luke sa srednjom Europom.
Doista, čak i sada, NATO-ova vojna oprema stiže u hrvatske luke, a zatim se prevozi cestom ili željeznicom - pod posebnom pratnjom i nadzorom - prema Ukrajini.
Integriranje nacionalnih projekata u obveze NATO-a
U tom kontekstu, prema pisanju Večernjeg lista u ponedjeljak, Hrvatska će nastojati u te vojne rashode integrirati neke od vlastitih potreba za poboljšanjem infrastrukture - projekte koje je namjeravala graditi neovisno o NATO-ovom planu.
Ovakav pristup olakšao bi osiguranje financiranja i povoljnih kredita za takve pothvate, iako će ih svaka zemlja, uključujući i Hrvatsku, u konačnici morati sama platiti. Primjerice, postoje planovi za izgradnju treće trake autoceste od Zagreba do Bosiljeva, gdje se cesta odvaja prema Splitu i Rijeci.
Smanjenje prometnih gužvi i ispunjavanje sigurnosnih standarda
Ova autocesta, koja bi trebala imati tri trake u svakom smjeru, vitalna je potreba za Hrvatsku, jer se ljetni promet često zaustavlja u beskrajnim kolonama prema obali. Manja prometna nesreća dovoljna je da sve stane, pretvarajući putovanje u naizgled beskrajnu muku.
Odmorišta uz te autoceste također bi se proširila kako bi se tamo mogli parkirati veliki vojni konvoji - što trenutno nije moguće. Izgradili bi se novi vijadukti, jer neki postojeći očito ne zadovoljavaju sigurnosne zahtjeve za prijevoz velikih NATO sustava.
Modernizacija zračnih luka, morskih luka i željezničke infrastrukture
Gdje je potrebno, ojačali bi se i željeznički mostovi. Posebno značajni projekti planirani su za određene zračne luke, posebno onu u Zemuniku kod Zadra, koju NATO-ovi zrakoplovi i sada često koriste. Osim toga, neke će se morske luke nadograditi novim pristaništima kako bi se omogućio istovar vojne opreme.
Planovi su izrađeni i, kako stvari stoje, bit će provedeni, jer nema naznaka da će Rusija odustati od svoje agresivne politike - one koja je usmjerena ne samo na Ukrajinu već i na druge zemlje, od kojih su neke članice NATO-a.
Poboljšana domaća sigurnost i zaštita kritične infrastrukture
U međuvremenu, sigurnost u Hrvatskoj - iako ne odmah vidljiva - značajno je ojačana u posljednje vrijeme. Usvojen je zakon o kritičnoj infrastrukturi, koji nudi jaču zaštitu nego prije vitalnim strukturama poput mostova, vijadukta i drugih ključnih objekata, koji ovdje neće biti imenovani.
Na primjer, Krčki most, a još više Pelješki most, čuvaju se 24 sata dnevno, sa strogim zabranama približavanja ili plovidbe ispod njih. To se provodi pod prilično strogim režimom.
