Odabrano s hrvatske filmske scene
Hrvatska filmska industrija je u 2025. godini stvorila izvanrednu kolekciju djela, koja predstavlja raznolik raspon žanrova i pristupa pripovijedanju. Od animiranih crnih komedija do osobnih dokumentaraca i eksperimentalnih radova, ovi filmovi pokazuju širinu i kreativnost suvremene hrvatske kinematografije.
Zvijer (Beštija) – 2025.
Redateljica: Andrea Miletić
Žanr: Crna komedija (animirana)
Ova animirana crna komedija prati Mirandu dok se priprema za dolazak svoje majke. Njene pripreme prekida mala Zvijer od koje Miranda očajnički želi pobjeći. Shvativši da ne može pobjeći, odlučuje sakriti Zvijer, nadajući se da njezina majka neće primijetiti. Miranda se mora suočiti i sa svojom agresivnom majkom i sa sobom u ovoj crnohumornoj priči.
Andrea Miletić diplomirala je animaciju na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2024. godine. Tijekom studija stvorila je tri kratka animirana filma (*Dame*, *Znatiželja je ubila mačku* i *Zvijer*) te surađivala na dvije kratke animirane serije za djecu (*Krceki* i *Lu & Bu*) u studiju Recircle.
Being Related to John Malkovich (Biti u rodu s Johnom Malkovichem)
Redatelj: Luka Mavretić
Žanr: Dugometražni dokumentarni film
Ovaj dokumentarac imao je svjetsku premijeru na 65. filmskom festivalu u Krakowu, što je bio prvi dugometražni dokumentarni film redatelja Luke Mavretića. Film istražuje navodnu vezu njegove obitelji s legendarnim američkim glumcem Johnom Malkovichem.
Nakon što je postao otac, Luka odlučuje poraditi na svom odnosu s vlastitim ocem. Kako bi otkrili davno zakopane probleme, zajedno kreću u istragu obiteljskog mita o potencijalnom srodstvu s holivudskom legendom. U pratnji neočekivane mješavine sporednih likova, uključujući starog farmera, imitatora Johna Malkovicha, svećenika i voditelja podcasta, otac i sin putuju kroz sela, gradove i zemlje, neprestano se pitajući je li bilo mudrije sve držati pod tepihom.
Ovo je (za) more (Ovo je (za) more)
Redateljica: Renata Poljak
Žanr: Dokumentarno-eksperimentalni
Ovaj eksperimentalni dokumentarac nastao je iz spekulativne ideje: Možemo li izliječiti more? Možemo li mu barem malo pomoći? Stvoriti glazbu za njega, učiniti da se osjeća bolje? Naša vjerovanja i uvjerenja oblikovana su pričama koje su se mijenjale i reinterpretirale tijekom stoljeća. U drevnoj slavenskoj mitologiji, bog mora nije se smatrao dobrohotnom silom.
Film spaja mitološki glas Amire Medunjanin sa suvremenom live kompozicijom Alena i Nenada Sinkauza te novonapisanom pjesmom Monike Herceg, stvarajući novi mit koji nastoji promijeniti narativ. Dvanaestogodišnji Vanja Cetnić-Koča posljednje dvije godine lovi i proučava plankton. Posjeduje profesionalnu mrežu za plankton i provodi znanstvena istraživanja pod mikroskopom, proučavajući poznate i nepoznate vrste sitnih, gotovo nevidljivih morskih organizama. Njegova istraživanja već su doprinijela novim znanstvenim otkrićima.
Samoća (Usamljena)
Redatelj: Bobby Boško Grubić
Žanr: Kratki film/Dječji film
Kratki film „Samoća “ premijerno je prikazan u natjecateljskom programu 20. izdanja Festivala europskog nezavisnog filma u Parizu. Ova drama, u kojoj je u posljednjoj ulozi glumac Duško Valentić, temeljena je na kratkoj priči Mire Gavran, a režirao ju je Bobby Boško Grubić.
Gavranova kratka priča “U zagrljaju rijeke” govori o usamljenosti, potrebi za bliskošću i razumijevanjem. U filmu glavne uloge tumače Sven Jakir i Valentić.
Priča prati teško bolesnog starca, razočaranog svojim životom, koji sanja o povratku svojoj voljenoj rijeci gdje se uvijek osjećao najsretnije i o objavljivanju zbirke pjesama kao životnog nasljeđa. Potpuno sam, nestrpljivo iščekuje posjete svojih nećaka, koje je odgojio kao vlastite sinove, ali dobiva samo njihovu želju za njegovim nasljedstvom, a ne ljubav i utjehu koja mu je potrebna. Nadu pronalazi u neočekivanom prijateljstvu sa sustanarom koji dijeli mnoge njegove interese.
Bobby Bosko Grubić je hrvatsko-američki producent, redatelj, tekstopisac, skladatelj, pjevač, poduzetnik i ekološki aktivist.
Ova četiri filma predstavljaju raznolikost i umjetničku ambiciju hrvatske kinematografije u 2025. Od animiranog istraživanja obiteljske dinamike Andree Miletić do osobnog dokumentarnog putovanja Luke Mavretića, od eksperimentalne meditacije Renate Poljak o ekološkim temama do intimne drame Bobbyja Boška Grubića o ljudskoj povezanosti, hrvatski filmaši nastavljaju pomicati granice i pričati uvjerljive priče koje odjekuju i lokalno i međunarodno.
Međunarodno priznanje koje su ovi filmovi dobili, uključujući premijere na prestižnim festivalima u Krakowu i Parizu, pokazuje rastuću globalnu privlačnost hrvatske kinematografije.
