Eurostat je objavio nove podatke o razinama javnog duga diljem Europske unije u odnosu na BDP, ističući trendove u fiskalnoj stabilnosti među državama članicama.
Dok se zemlje EU-a i NATO-a pripremaju za povećanje obrambene potrošnje, razumijevanje omjera nacionalnog duga važnije je nego ikad.
Ovaj članak ispituje snažnu poziciju Hrvatske, uspoređuje ključna gospodarstva EU-a i istražuje buduće financijske izazove.
Eurostat objavljuje nove podatke o javnom dugu diljem EU
Europski statistički ured (Eurostat) nedavno je objavio podatke o razini javnog duga pojedinih država članica EU u odnosu na njihov bruto domaći proizvod (BDP).
Ovo je važno pitanje, jer kontrola javnog duga može pomoći u izbjegavanju dužničkih kriza poput one u koju je Grčka nekoć upala - događaja koji je potresao cijeli financijski sustav i doveo zemlju na rub bankrota.
Dug eurozone blago raste početkom 2025.
Na kraju prvog tromjesečja 2025. prosječni javni dug zemalja eurozone (onih koje su usvojile euro kao svoju valutu) iznosio je 88 posto BDP-a.
To predstavlja povećanje od 0,6 posto u odnosu na prosinac prethodne godine.
Hrvatska dobro posluje s javnim dugom
Hrvatska već neko vrijeme dobro stoji u tom pogledu. Tijekom pandemije COVID-a javni dug bio je blizu 90 posto, ali se od tada smanjuje iz godine u godinu.
Prema najnovijim podacima Eurostata, trenutno iznosi 58,4 posto BDP-a, što iznosi 50,63 milijarde eura.
Za usporedbu, do kraja ove godine predviđa se da će hrvatski BDP dosegnuti između 94 i 96 milijardi eura (podsjetimo, ukupni hrvatski BDP u 2016. iznosio je 47 milijardi eura).
Druge zemlje EU i dalje se bore s visokim dugom
Eurostat je također predstavio podatke za ostale zemlje. Grčka je i dalje u najgorem položaju. Javni dug zemlje premašuje BDP za nešto više od 50 posto (tj. dug iznosi 150 posto BDP-a).
Sljedeći su Talijani, koji godinama žive od posuđenog novca, ali su ga uspjeli držati pod kontrolom.
Njihov trenutni javni dug iznosi 137 posto BDP-a. Slijede ih Francuzi.
Također su donekle ublažili financijsku disciplinu, te im sada javni dug premašuje BDP za nešto više od 10 posto.
Španjolska i Belgija imale su dugove nešto iznad razine njihove gospodarske aktivnosti. Portugal je bio na 94 posto BDP-a.
Hrvatska među fiskalno najstabilnijima
Zemlja najbliža Hrvatskoj po postotku je Poljska, gdje dug iznosi 57,4 posto BDP-a.
Važni su i trendovi – smjer kretanja – povećava li se zaduživanje iz godine u godinu ili opada.
Općenito, gornja granica zaduživanja unutar Europske unije postavljena je na 60 posto BDP-a, a Hrvatska je znatno ispod tog praga.
Rastući obrambeni proračuni predstavljat će izazov za javne financije
To će postati posebno važno u nadolazećem razdoblju, jer će sve zemlje EU koje su ujedno i članice NATO-a morati povećati svoje vojne proračune kao dio projekta naoružavanja Europe.
Cilj je povećati obrambenu potrošnju s trenutnih 2 posto BDP-a (u većini zemalja) na visokih 5 posto.
To će se financirati zaduživanjem - dakle, povećanjem javnog duga.
Povoljni krediti, ali bez besplatnog korištenja
Istina, EU će davati kredite s povoljnim kamatnim stopama, ali ništa neće biti besplatno – svaka će zemlja morati sama platiti svoje vojne troškove.
Oni s nižim razinama duga, a time i većom sposobnošću otplate kredita, dobit će povoljnije uvjete otplate.
Hrvatska će ciljati biti u ovoj skupini.
Europu očekuju ogromna ulaganja u obranu
Općenito, u nadolazećem razdoblju na vojsku u Europi će se potrošiti ogromna količina novca.
Nitko neće biti pretjerano štedljiv, jer je sigurnost pojedinih zemalja ugrožena, a u tom kontekstu svi se pripremaju imati što bolje opremljenu i sposobniju vojsku.
Moderno ratovanje zahtijeva financijsku stabilnost
To danas nije jednostavan zadatak, s obzirom na nove uvjete ratovanja kojima svjedočimo u Ukrajini, a koji uključuju visokotehnološko oružje.
Korisno je imati stabilne financije, jer to omogućuje zemlji da lakše i održivije financira vlastitu obranu.
