Hrvatska je osigurala veliku financijsku pomoć od Europske unije, a Europska komisija odobrila je šestu tranšu financiranja u vrijednosti od 835,6 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Kao dio plana NextGenerationEU, ovo financiranje podržava ključne reforme u zdravstvu, borbi protiv korupcije, energetici i digitalnoj infrastrukturi, jačajući put Hrvatske prema održivom rastu i integraciji u EU.
Dobre vijesti za Hrvatsku iz Bruxellesa
U utorak su iz Bruxellesa stigle dobre vijesti za Hrvatsku. Europska komisija odobrila je isplatu šeste tranše u ukupnom iznosu od 835,6 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, koji je okosnica instrumenta NextGenerationEU.
Komisija, zapravo izvršno tijelo EU-a na čelu s Ursulom von der Leyen, preliminarno je zaključila da je Hrvatska zadovoljavajuće ispunila 15 ključnih prekretnica i 11 ciljnih vrijednosti navedenih u Provedbenoj odluci Vijeća za šestu tranšu bespovratnih sredstava i drugu tranšu zajmova.

Čeka se konačno odobrenje Ekonomskog i financijskog odbora EU-a
Konačnu odluku, prema postupku, donosi Ekonomski i financijski odbor (EFC) Europske unije, koji svoje mišljenje mora dati u sljedeća četiri tjedna. Ako i to mišljenje bude pozitivno – kako se očekuje, s obzirom na povoljnu ocjenu Komisije – tada se sredstva mogu prebaciti u hrvatski državni proračun.
Raspodjela sredstava po strateškim sektorima
Ta su sredstva namijenjena područjima kao što su zdravstvo, antikorupcijski napori, geotermalna istraživanja, razvoj vodika, upravljanje vodama, otpornost na prirodne katastrofe, energetska povezanost otoka i energetska sigurnost.
Dio sredstava bit će usmjeren i na daljnju digitalizaciju zdravstvenog sustava putem najmodernije kirurške opreme i proširenja kapaciteta za prijem pacijenata, kao i na uvođenje novog zakonodavstva o upravljanju državnim poduzećima.
Reforma državnih poduzeća
U ovom području očekuju se jačanje učinkovitosti sustava unutarnjih kontrola u državnim poduzećima ili osnivanje profesionalnih i neovisnih nadzornih odbora.
Cilj je poboljšati učinkovitost državnih poduzeća poput Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih šuma ili Hrvatskih voda, gdje je uprava često politički imenovana. Stranka koja pobijedi na izborima obično postavlja vlastito osoblje, što često nije najbolji izbor. Sada se očekuje da će se to ispraviti putem neovisnih nadzornih odbora.
Pozitivna ocjena Komisije o napretku Hrvatske
Komisija je stoga pozitivno ocijenila provedbu ključnih ciljeva i prekretnica postignutih do sada te očekuje da će reforme i ulaganja povezana s ovim financiranjem potaknuti pozitivne promjene za hrvatske građane i poduzeća.
Ukupno će Hrvatska u okviru EU-ovog instrumenta za oporavak i otpornost primiti ukupno 10 milijardi eura, od čega 5,8 milijardi eura u obliku bespovratnih sredstava, a 4,2 milijarde eura u obliku zajmova.
Nadzor nad trošenjem sredstava EU-a
Trošenje sredstava EU-a prvenstveno prate Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i USKOK (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala), posebno kada su državne strukture umiješane u kriminalne aktivnosti ili korupciju, kao i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO).
Potonja institucija ima sjedište u Zagrebu, a vodi je bivši šef USKOK-a. Zapošljava desetak ili više članova osoblja koje imenuje i financira Ured europskog javnog tužitelja u Bruxellesu.
Istrage i pravne posljedice
Prilikom provođenja istraga imaju podršku hrvatske policije i drugih državnih institucija, a kada otkriju nezakonite aktivnosti, podnose optužnice hrvatskim sudovima.
Naravno, oni također nadziru postupke. Zbog njihovog djelovanja, nekoliko ministara iz sadašnje ili prethodnih vlada već je smijenjeno, zajedno sa značajnim brojem poduzetnika, zbog pronevjere sredstava EU.
U ovom trenutku, svi državni dužnosnici, bilo na nacionalnoj ili lokalnoj razini, svjesni su da mogu pronevjeriti dio tih sredstava - ali i da zbog toga lako mogu završiti u zatvoru. Sudovi obično nalažu potpuni povrat ukradenih sredstava.
NextGenerationEU: Paneuropski instrument za oporavak
NextGenerationEU je privremeni instrument Europske komisije, vrijedan 800 milijardi eura, uspostavljen nakon pandemije COVID-19, s ključnim ciljem stvaranja jače i otpornije Europe.