Europska unija će Hrvatskoj dodijeliti rekordnih 16,8 milijardi eura (30,1 milijardi australskih dolara) u okviru svog predloženog dugoročnog proračuna za razdoblje 2028. – 2034. To će Hrvatskoj dati značajan financijski poticaj za jačanje infrastrukture, sigurnosti, poljoprivrede i zelene tranzicije.
Europska komisija predstavila je prijedlog u Bruxellesu 18. srpnja. Njime se povećava alokacija za Hrvatsku s otprilike 14 milijardi eura (25 milijardi australskih dolara) u tekućem financijskom ciklusu 2021. – 2027.
Gotovo 2 bilijuna eura (3,5 bilijuna australskih dolara), ili 1,26 % prosječnog bruto nacionalnog dohotka EU između 2028. i 2034., podržat će europsku ambiciju za prosperitetom u sljedećem desetljeću.
„Ovo je snažan pokazatelj podrške rastu i stabilnosti Hrvatske unutar EU. To znači više financiranja za naše poljoprivrednike, naše obale, naše škole i naše granice“, rekli su dužnosnici EU-a.
Kako će se potrošiti?
- 14,6 milijardi eura (26,1 milijardi australskih dolara): Za nacionalne i regionalne partnerske programe, podršku infrastrukturi, poljoprivredi, obrazovanju, regionalnom razvoju i lokalnim radnim mjestima.
- 1,3 milijarde eura (2,3 milijarde australskih dolara): Za upravljanje migracijama, nadzor granica i unutarnju sigurnost.
- 1 milijarda eura (1,8 milijardi australskih dolara): Za borbu protiv klimatskih promjena i poticanje prelaska Hrvatske na zelenu energiju.
Što to znači za Hrvate?
Ova potpora utjecat će na svakodnevni život, bolje ceste i škole, sigurnije i čišće zajednice te jača regionalna gospodarstva. Poljoprivrednici i vlasnici malih poduzeća u ruralnim područjima također će imati koristi od potpora za ruralni razvoj i održivost.
Sigurnost i granična podrška
S porastom globalnih sigurnosnih zabrinutosti, EU usmjerava više resursa zemljama poput Hrvatske koje igraju stratešku ulogu u zaštiti granica.
Namijenjenih 1,3 milijarde eura pomoći će Hrvatskoj u upravljanju migracijama, poboljšanju sustava azila i nadzora granica.
Zelenija budućnost…
Milijarda eura namijenjena je podršci obnovljivim izvorima energije, zaštiti obale i gospodarenju otpadom, što je sve važno za potporu hrvatskom okolišu i turističkom gospodarstvu.
Hrvatska među najvećim primateljima
Hrvatska je 13. od 27 zemalja EU po ukupnom dodijeljenom iznosu. Iako brojke još nisu konačne, Zagreb je pozdravio prijedlog.
Čelnici EU-a započeli su pregovore koji bi se trebali nastaviti tijekom sljedećih 18 mjeseci. Očekuju da će konačne odluke donijeti do kraja 2026., prije novog proračuna koji počinje 2028.
Hrvatska vlada igrat će ključnu ulogu u oblikovanju načina korištenja ovih sredstava i ima priliku osigurati još više putem konkurentnih fondova na razini cijele EU u područjima poput obrane, inovacija i digitalne tranzicije.
Ova investicija je korak prema jačoj, otpornijoj i modernijoj Hrvatskoj.
