Djelo o australskom društvu s vrijednim zapisima o hrvatskim doseljenicima
Knjiga „Australski narod: Enciklopedija nacije, njezinih ljudi i njihovog podrijetla“ iz 2001. godine, koju je uredio James Jupp, predstavlja jedno od najopsežnijih referentnih djela o australskom društvu. S otprilike 250 suradnika i gotovo milijun riječi, ova monumentalna enciklopedija dokumentira dramatičnu povijest australskog naseljavanja i opisuje bogatu etničku i kulturnu baštinu nacije kroz doprinose njezinih ljudi.
Djelo je bogato ilustrirano fotografijama u boji i crno-bijelim fotografijama, služeći istovremeno kao sveobuhvatna enciklopedija i pregled kontroverznih rasprava o građanstvu i multikulturalizmu. Prvo izdanje iz 1988. brzo je postalo standardna referenca, a za mnoge manje etničke skupine i jedini pouzdani izvor informacija.




Hrvatska zajednica u fokusu
Ono što ovu knjigu čini posebno vrijednom za hrvatsku zajednicu su opisi ranog hrvatskog naseljavanja u Australiji i njihov doprinos australskom društvu. Knjiga dokumentira nekoliko ključnih valova hrvatskih migracija i njihov utjecaj na razvoj Australije.
Prvi val hrvatskih naselja u Viktoriji

Prema knjizi, prvi val hrvatskih migracija u Victoriju potaknut je viješću o otkriću zlata 1851. godine. Ovi rani hrvatski doseljenici stizali su brodovima, obično iz Engleske, ili su dezertirali s brodova na kojima su služili. Do 1854. godine u Victoriji je bilo više od 60 hrvatskih doseljenika.
Većina su bili rudari koji su radili na mnogim zlatnim poljima, dok su neki postali mornari, radnici, ribari, krčmari, vlasnici kafića i trgovci. Knjiga posebno ističe priču o Trojanu Drvenici (Trojano Darveniza), koji je 1860. godine napustio brod u Melbourneu i potom živio s Aboridžinima u Mooroopni, oko 290 kilometara sjeverno od Melbournea. Svojom ušteđevinom kupio je 270 hektara zemlje u Mooroopni koju je pretvorio u vinograd.
Širenje u Novi Južni Wales

Između 1860. i 1880. godine značajan broj Hrvata stigao je u Novi Južni Wales. Knjiga spominje Nikolu i Mateja Jaspricu, rodom iz Dalmacije koji su stigli 1860. u potrazi za zlatom. Mnogi Hrvati naselili su se u Broken Hillu, a najraniji dolasci došli su ubrzo nakon što je glavno mineralno nalazište u tom području otkrio njemački inženjer Charles Rasp 1883. godine.
Pioniri Zapadne Australije

Knjiga spominje uspješne hrvatske pionire u povijesti Zapadne Australije. Među njima je bio i Josip Marian, rođen u Pitvi na otoku Hvaru 1836. godine. U Melbourne je stigao 1865. godine i uključio se u ribarsku industriju do 1897. godine kada je otišao u Zapadnu Australiju.
Jedna od značajnih osoba bio je Vincent Vranjican (Vincent Abbott), koji je u Australiju stigao 1882. godine. Nakon što je proveo deset godina u Novom Južnom Walesu, preselio se u Zapadnu Australiju gdje je otkrio Abbottovo zlatno polje na rijeci Murchison.

Organizacija zajednice

Dokumentiran je i organizacijski aspekt hrvatske zajednice. Spominje se Hrvatsko slavensko društvo Zapadne Australije, osnovano 1913. godine, kao i Vicko Vuković kao prvi poznati hrvatski doseljenik u Zapadnu Australiju koji je stigao s otoka Šipana blizu Dubrovnika.
Tu je i priča o Perini Rocchi, pionirki koja je stigla u Australiju sa svojim suprugom Lukeom 7. rujna 1886. s njihovog rodnog otoka Visa.
Kulturni i medijski aspekti

Knjiga ne zanemaruje kulturne i medijske aspekte hrvatske zajednice. „Hrvatski vjesnik“ ističe se kao najčitanije hrvatske novine u Australiji, sa sjedištem u Melbourneu, osnovane 1983. godine. Spominje se i nekoliko radijskih programa na hrvatskom jeziku, uključujući one sa sjedištem u Melbourneu na SBS-u i 3ZZZ-u.
Suvremena perspektiva

Rad obuhvaća hrvatsku migraciju od 1970. nadalje, uključujući suvremene migracije i naseljavanje, politička uvjerenja i razvoj sindikata. Posebna poglavlja posvećena su hrvatskim pionirima u hotelijerstvu i vinarstvu, hrvatskim doseljenicima na viktorijanskim zlatnim poljima, pomorcima i ribarima u Victoriji te kulturi i umjetnosti.

„Australski narod“ predstavlja značajan izvor informacija o doprinosima Hrvatske australskom društvu . Knjiga ne samo da dokumentira činjenice, već i kontekstualizira hrvatsko iskustvo unutar šireg okvira australske multikulturalne povijesti. Za hrvatsku zajednicu u Australiji, kao i za one koji su zainteresirani za povijest hrvatske dijaspore, ova knjiga predstavlja temeljno djelo vrijedno čitanja i proučavanja kako bi se produbilo znanje o tim povijesnim činjenicama.