Sjedinjene Američke Države i Europska unija postigle su novi trgovinski sporazum kojim se značajno povećavaju američke carine na europsku robu s 2,5% na 15%. Sporazum utječe na ključne sektore, uključujući automobile, poluvodiče i farmaceutske proizvode.
Iako je isprva dobrodošao kao olakšanje od oštrijih carina, EU se sada suočava s kritikama zbog dugoročnog utjecaja sporazuma na europske industrije i gospodarsku stabilnost.
Postignut sporazum o carinama između Sjedinjenih Država i Europske unije
Sjedinjene Američke Države i Europska unija postigli su sporazum o carinama. Ubuduće će američke carine na europsku robu iznositi 15 posto, dok su prije iznosile samo 2,5 posto. Nova stopa primjenjivat će se na većinu proizvoda, uključujući automobile, poluvodiče i farmaceutske proizvode.

Čelnici pozdravljaju dogovor – s oprezom
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je to „dobar dogovor za sve koji će nas zbližiti“, dok je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, tvrdila da je to „najbolje što se moglo postići“.
Međutim, povećanje carina na europski uvoz u SAD nije jedini sporazum koji su čelnici SAD-a i EU-a postigli u Škotskoj. Europa se obvezala uložiti 600 milijardi dolara u SAD i kupiti američku robu u vrijednosti od 750 milijardi dolara - to uključuje naftu, ukapljeni prirodni plin (LNG) i nuklearno gorivo.
Početno olakšanje nakon čega slijedi nezadovoljstvo
Prve europske reakcije izražavale su olakšanje. Trump je prijetio carinama od 30 posto, a na kraju se ispostavilo da su "samo" 15 posto. Međutim, sljedeći dan donio je osjećaj otrežnjujuće stvarnosti.
Mnogi su nezadovoljni - posebno automobilska industrija, posebno u Njemačkoj, ali i u Francuskoj. Njihovi će automobili u Americi postati 15 posto skuplji i bit će znatno manje konkurentni nego prije.
Francuska i njemačka industrija teško pogođene
Francuzi su također nezadovoljni, unatoč tome što su prethodno ispregovarali izuzeća za jaka alkoholna pića i zrakoplovnu industriju. Ipak, osim automobilskog sektora, sada će cijenu platiti i francuska kozmetička industrija i mnogi drugi.
Mađarski premijer Viktor Orbán, bliski Trumpov prijatelj, također je bio nezadovoljan, rekavši da je američki predsjednik "pojeo von der Leyen za doručak".
U Mađarskoj postoje brojne njemačke tvornice automobila koje će zbog carina imati veće poteškoće u pronalaženju američkih kupaca. To bi moglo dovesti do zatvaranja nekih tvrtki i gubitka radnih mjesta, što bi dodatno pogoršalo ionako loše ekonomske uvjete u zemlji.
Detalji još nisu objavljeni, neravnoteža je kritizirana
Dobro upućeni diplomati tvrde da je riječ o preliminarnom sporazumu i da bi moglo proći nekoliko tjedana ili čak mjeseci prije nego što bude službeno zaključen. Mnogi tvrde da je cijeli sporazum „neuravnotežen“ te da će biti potrebno ponovno uravnoteženje izvozom američkih usluga – posebno digitalnih – u Europu.
Druge zemlje su slično reagirale španjolskoj vladi, koja je izjavila da „općenito pozdravlja sporazum“, iako bez entuzijazma. „Očekivao se uragan, a oluja se dogodila“, mišljenje je izraženo u tim krugovima.
Rezervirana podrška Hrvatske i otvorena pitanja
Hrvatski premijer Andrej Plenković zauzeo je sličan stav. Pozdravio je sporazum, kojim je „izbjegnuta daljnja eskalacija trgovinskih napetosti“ između EU i SAD-a, te dodao da su „stabilnost i predvidljivost u transatlantskoj trgovini važne za europska i hrvatska poduzeća“.
Zasad nema dostupnih detalja, pa ostaje nejasno hoće li glavni hrvatski izvoz u SAD - naime farmaceutski proizvodi i oružje - biti izuzet od carina. Na temelju onoga što je trenutno na stolu, neće biti izuzeća za farmaceutsku industriju, dok pitanje oružja još treba razjasniti.

Energetske obveze i konačni dojmovi
Što se tiče obveze uvoza američkih energenata, Hrvatska već uvozi američki ukapljeni prirodni plin preko Omišlja na otoku Krku, pa se ne očekuje da će se suočiti sa značajnim posljedicama u tom području.
Međutim, ostaje za vidjeti što će sporazum u konačnici sadržavati. Prevladavajući je dojam da je Trump nadmudrio Europu.