U vrijeme kada globalno zatopljenje i uništavanje okoliša predstavljaju sve veću prijetnju našim prirodnim bogatstvima, ključno je prepoznati i cijeniti jedinstvene močvarne ekosustave koji još uvijek krase Hrvatsku. Ovi prirodni repozitorij bioraznolikosti čekaju istraživanje, iako ne možemo znati koliko dugo ćemo ih moći doživjeti u obliku u kojem ih danas poznajemo.
Lonjsko polje – prirodna riznica Europe
Park prirode Lonjsko polje, smješten 75 kilometara jugoistočno od Zagreba, predstavlja jedno od najvećih i najbolje očuvanih prirodnih poplavnih područja u Europi. Ovo nizinsko područje, na nadmorskoj visini između 90 i 110 metara, prostire se na 50.650 hektara uz lijevu obalu rijeke Save u duljini od otprilike sto kilometara.
Čarolija Lonjskog polja leži u njegovoj prirodnoj funkciji – svake godine vode rijeke Save i njezinih pritoka prelijevaju se u Lonjsko, Poganovo i Mokro polje, stvarajući jedinstvenu riznicu bioraznolikosti. Ove periodične poplave čine park dragocjenim ne samo za Hrvatsku već i za cijeli europski kontinent.
Unutar parka nalazi se 14 tradicijskih seoskih naselja koja čuvaju očuvanu drvenu arhitekturu, posebice hrastovinu, stvarajući autentičan kulturni krajolik srednje Posavine. Osekovo, Stružec, Čigoč, Kratečko, Mužilovčica, Suvoj, Lonja, Trebež, Puska, Krapje, Drenov Bok, Jasenovac, Košutarica i Mlaka svjedoče skladnom suživotu čovjeka i prirode.
Kopački Rit – Mistična oaza biološke raznolikosti
Kopački rit, najstariji proglašeni park prirode u Hrvatskoj, osnovan 1976. godine, tvori prirodni trokut između rijeka Dunava i Drave. Ova najveća europska kopnena delta Dunava prostire se na 231 četvorni kilometar, a poseban zoološki rezervat obuhvaća otprilike 70 četvornih kilometara.
Ime parka potječe od dvije mađarske riječi: „kapocs“ (veza) i „ret“ (livada), što savršeno opisuje ulogu drvenih mostova koji posjetiteljima omogućuju da se upuste duboko u ovaj prirodni fenomen bioraznolikosti. Kopački rit nikad nije isti – u svojim stalnim promjenama priroda oblikuje lice ove velike europske močvare.
Dom je više od 2300 vrsta, s više od 140 vrsta ptica koje se gnijezde u parku. Predstavlja najvrjedniji zoološki rezervat u Hrvatskoj i najveće mrijestilište slatkovodnih riba u Podunavlju. Park je naveden kao važno područje za ptice, a 1993. godine postao je močvara od međunarodnog značaja prema Ramsarskoj konvenciji.
Povijesna dimenzija parka vidljiva je kroz kompleks dvorca Tikveš, koji je služio kao lovački centar habsburške aristokracije, uključujući cara Leopolda I. i princa Eugena Savojskog.
Crna Mlaka – raj za ptice selice
Prostirući se na 640 hektara i okružena bujnom šumom, Crna Mlaka predstavlja pravi ornitološki raj. Ovaj poseban ornitološki rezervat, proglašen 1980. godine, dom je više od 200 vrsta ptica – impresivan broj s obzirom na to da je diljem Hrvatske zabilježeno otprilike 400 vrsta.
Posebno je spektakularno tijekom jesenske migracije kada se može vidjeti više od 20 000 ptica kako dolaze na odmor i hranjenje na svom putu prema jugu. Crna Mlaka jedno je od najvažnijih odmorišta za patke njorke u Europi - do 6000 jedinki ove ugrožene vrste nastanjuje to područje tijekom jeseni.
Smještena u jugozapadnom dijelu Zagrebačke županije, unutar močvarno-šumskog područja doline rijeke Kupe u blizini Jastrebarskog, Crna Mlaka je 1993. godine upisana na popis Ramsarske konvencije kao močvarno područje od međunarodnog značaja.
Delta Neretve – jedina prava delta u Hrvatskoj
Delta Neretve, smještena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jedina je prava delta u Hrvatskoj i najveći riječni estuarij. S ukupnom površinom od približno 20 000 hektara (hrvatski dio pokriva 12 000 hektara), sadrži najveće i najvrjednije ostatke mediteranskih močvara s očuvanim obalnim lagunama.
Ova jedinstvena delta predstavlja jedno od rijetkih preostalih područja te vrste u Europi. Iako su močvarna staništa značajno smanjena pretvaranjem u poljoprivredno zemljište, velika područja opsežnih tršćaka – najvećih i najbogatijih vrstama u regiji – još uvijek su očuvana.
Delta služi kao ključno odmorište za migraciju i zimovanje brojnih vrsta ptica i važno mjesto za gniježđenje mnogih europskih vrsta.
Vransko jezero – najveće prirodno jezero u Hrvatskoj
Vransko jezero, koje se proteže paralelno s morskom obalom na udaljenosti od 800 do 2500 metara od mora, najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj. Njegova razina vode varira ovisno o količini oborina, stvarajući dinamičan ekosustav.
Proglašen je parkom prirode zbog brojnih izvora slatke vode, netaknutih staništa ptica močvarica i jedinstvene bioraznolikosti. Ovo močvarno područje uvršteno je među važna ornitološka nalazišta Europe i pruža stanište za četiri vrste ptica koje su ugrožene na cijelom europskom kontinentu.
Osim bogate flore i faune, na ovom su području otkriveni brojni artefakti, od kojih neki datiraju još 2000 godina prije Krista, što dodatno povećava vrijednost ovog iznimnog prirodnog i kulturnog blaga.
