17,8 C
Melbourne
Ponedjeljak, 4. kolovoza 2025. | 15:56
Dom Zajednica Oživljavanje drevne umjetnosti kovaštva u Melbourneu

Oživljavanje drevne umjetnosti kovaštva u Melbourneu

Intervju s Tomom Kovačem: Očuvanje izumirućeg zanata u modernom svijetu

Fotografije: Tom Kovač, privatni album

Kovački zanat, nekada neizostavan dio svakodnevnog života, polako nestaje suočen s brzim razvojem metaloprerađivačke industrije. Tom Kovač iz Melbournea jedan je od onih koji održavaju ovu drevnu tradiciju, prenoseći je na nove generacije, a istovremeno se povezujući sa svojim hrvatskim obiteljskim korijenima.

Putovanje unatrag kroz obiteljsku povijest

Tome, možeš li nam reći kako je započela tvoja kovačka priča?

„Moja priča o kovačkom zanatu počinje istraživanjem moje obitelji prije otprilike 20 godina. Otkrio sam da je moj djed August Kovač bio kovač u Slatini u Hrvatskoj. Njegov otac Antun napustio je selo Turke u Gorskom kotaru i otišao u Voćin s petoricom braće kako bi radio na željezničkoj pruzi Gutmann. Kroz istraživanje otkrio sam da su svi moji preci bili majstori kovači u toj regiji od 16. stoljeća nadalje.“

To je fascinantna obiteljska tradicija. Što ste još otkrili o svojim precima?

„Informacije koje sam pronašao o svojoj obitelji pokazuju da smo bili kovači za plemićku obitelj Frankopan na području Čabra, Gereva i Broda na Kupi. To me čini posebno ponosnim – znajući da moja obitelj ima tako bogatu kovačku baštinu.“

Iskra koja je zapalila strast

Kada se u vama zapalila iskra za kovački zanat?

„Nakon što smo s obitelji posjetili Sovereign Hill u Ballaratu, vidjeli smo kovača na djelu – upravo tada se u meni zapalila iskra. Moja strast prema ovom izgubljenom zanatu počela se buditi. Ubrzo nakon što sam završio tečaj kod majstora kovača u Victoriji, kupio sam nakovanj i još neke alate.“

Kako ste razvili svoje vještine?

„Pohađao sam još nekoliko tečajeva kako bih usavršio svoje vještine, a 2020. godine, kada nas je pogodila pandemija koronavirusa, izgradio sam vlastitu kovačnicu na svojoj farmi. Pomogli su mi supruga Helen, djeca i otac.“

Izgradnja mosta prema prošlosti

Kovačnica, Slatina – Hrvatska.

Možete li nam opisati svoju kovačnicu?

„Dizajn kovačnice izradio sam na temelju fotografije koju je moj prijatelj iz Slatine pronašao u kovačnici moga djeda u Hrvatskoj, a datira iz 1941. godine. Jako sam emocionalno vezan za nju, pa je danas izložena u mojoj kovačnici zajedno s potkovom koja potječe iz obiteljske kuće Kovač u selu Turke u Hrvatskoj. To mi daje stalnu inspiraciju kada razmišljam o tome tko je bio moj djed.“

Kako ste nazvali svoju kovačnicu – svoje posebno mjesto?

„Zove se Sokolska kovačnica – sve o tome možete pronaći na istoimenoj Facebook stranici. Kovačnicu sam nazvao Sokolska kovačnica, dok sam postavljao krov, pogledao sam gore i vidio sokola kako leti visoko iznad mene. Kad smo podigli krovnu konstrukciju, slijedeći staru hrvatsku tradiciju, podigli smo hrvatsku zastavu i pili rakiju. Bio je to ponosan trenutak – tri generacije Kovača: moj otac Josip, moj sin Tommy i ja.“

Prenošenje tradicije

Uključujete li svoju djecu u kovački zanat?

„Apsolutno! Moja djeca, sin Tommy i kći Summer, također izrađuju razne stvari sa mnom u radionici. Prenosim im našu obiteljsku tradiciju i prave hrvatske vrijednosti i nadam se da će se to nastaviti kroz buduće generacije, još nekoliko generacija.“

Što proizvodite u svojoj kovačnici?

„Izradio/la sam i prodao/la brojne kovane predmete – od kuka do tronožaca za kampiranje, potkova za konje… Svojim kupcima i zainteresiranima kažem da mi mogu poslati fotografiju ili crtež bilo čega što žele. Stalno poboljšavam svoje vještine i kreativnost, nastavljam učiti i usavršavati svoj zanat.“

Snovi za budućnost

Imate li planove za budućnost?

„S vremenom mi je želja upoznati kovački zanat s drugima i omogućiti ljudima da dolaze u moju radionicu gdje bih ih podučavao određenim vještinama kako bi sami mogli nešto izraditi i ponijeti kući.“

Postoji li osobna motivacija iza vašeg rada?

„Moj djed August poginuo je u Drugom svjetskom ratu kada je moj otac imao samo 8 mjeseci, tako da se kovačke vještine nisu prenosile, ali zahvaljujem Bogu što imam priliku biti kovač i nastaviti obiteljsku baštinu. Budući da je kovački zanat koji izumire, nadam se da ću ga održati živim dok god živim.“

Izgradnja veza u zajednici

Želite li se povezati s drugim kovačima iz hrvatske zajednice?

„Definitivno! Ako u hrvatskoj zajednici postoji netko tko ima kovačke vještine, volio bih se povezati i razmijeniti iskustva. Možete me kontaktirati putem Facebooka na Sokol Forge – Kovačnica ili putem e-pošte na sokol_forge@outlook.com.“ https://www.facebook.com/sokolforge

Poruka za buduće generacije

Koju biste poruku poslali onima koji razmišljaju o očuvanju tradicionalnih obrta?

„Tradicionalni obrti su naša baština koju ne smijemo dopustiti da nestane. U svijetu masovne proizvodnje, ručni rad i tradicionalna baština izuzetno su cijenjeni. Moje vještine su stečene radom i stalnim učenjem, upornošću te s puno truda i ljubavi – to je ono što čini razliku.“

+ objave
POVEZANI ČLANCI
Melbourne
razbijeni oblaci
17,8 ° C
17,8 °
17,8 °
60 %
7,4 km/h
82 %
pon
18 °
uto
15 °
sri
11 °
čet
13 °
pet
13 °

Najnovije vijesti