Marko Barišić: Predstojeća zabrana uvoza ruskog plina od strane Europske unije do 2027. pozicionira Hrvatsku kao ključnog energetskog igrača. Svojim nadograđenim LNG terminalom u Krku, Hrvatska jača energetsku sigurnost EU. Osim toga, jača regionalne opskrbne rute i iskorištava strateška partnerstva.
Europa zauzima čvrst stav protiv Rusije
Europska unija u početku se može činiti birokratskom i tromom. Međutim, nakon što države članice postignu konsenzus putem konzultacija, akcije slijede s iznenađujućom učinkovitošću. Taj zamah se brzo pretvara u formalne stavove i odluke, posebno u vezi s pitanjima poput trgovine plinom i propisa o uvozu.
Upravo se to događa u vezi s Rusijom. Čak i kada je bivši američki predsjednik Donald Trump pokušao ukinuti sankcije toj zemlji i nagraditi okupaciju ukrajinskih teritorija, Europa je jasno dala do znanja da se ne slaže s tim pristupom.
Sada, čak i dok se čini da je Trump djelomično promijenio svoju politiku, Europska unija nije odustala. Ostaje čvrsta u svom stavu prema Moskvi. U tijeku su završni pregovori o potpunoj zabrani uvoza ruskog plina u Europu. Rok je određen za kraj 2027. godine.
Trenutni utjecaj na postojeće ugovore
Prema Bloombergu, to znači da će u lipnju biti zabranjeni ne samo svi novi ugovori o uvozu plina s Rusijom, već će biti zabranjeni i dugoročni sporazumi. Ove sporazume je obično teško raskinuti zbog obveza kupaca da plaćaju plin čak i kada ga ne primaju.
Odluka će početi stupati na snagu krajem 2025. godine. Ona signalizira da kontinent više ne smatra Rusiju dugoročnim partnerom u opskrbi energijom, uključujući uvoz plina. Ova mjera pokazuje kako će se Europa u budućnosti odnositi prema Putinovom režimu u Kremlju.
Osiguravanje alternativnih opskrbnih ruta
Međutim, potpuni prekid uvoza ruskog plina ne bi bio izvediv da Europa nije osigurala alternativne rute. Te su rute uspostavljene od početka ruske agresije protiv Ukrajine.
Brojne zemlje, počevši od Njemačke – koja se nekoć u potpunosti oslanjala na ruski plin – izgradile su terminale za ukapljeni prirodni plin (LNG). Ti objekti omogućuju uvoz tankerima, slično pošiljkama nafte.
Strateška uloga Hrvatske u opskrbi energijom u Europi
U tom kontekstu, hrvatski LNG terminal u Omišlju na otoku Krku igra vitalnu ulogu u opskrbi dijela Europe. Njegov kapacitet gotovo se udvostručio, s 3,1 na 6,1 milijardu kubičnih metara, izgradnjom novih plinovoda. Nadalje, očekuje se da će prošireni terminal postati operativan u listopadu ove godine.
Do kraja svibnja održat će se i aukcija za zakup kapaciteta u ovom plinovodu za sljedećih 15 godina. Plinovod će se protezati kroz Hrvatsku do Slovenije, Austrije i Bavarske. Stoga se očekuje snažan odaziv energetskih tvrtki i vlada koje žele osigurati uvoz plina.
Plin iz Omišlja nastavit će teći u Mađarsku. To je zato što je plinska veza preko Slavonije dovršena mnogo ranije. Hrvatska je stoga spremna postati energetsko čvorište, ključna tranzitna točka za opskrbu ovog dijela Europe ključnim uvozom.
Jačanje međunarodnog položaja Hrvatske
Osim prihoda, ovaj plinovod jača ugled Hrvatske u međunarodnim odnosima. Hrvatski premijer Andrej Plenković to je iz prve ruke iskusio tijekom nedavnog sastanka u Varšavi s američkim ministrom energetike Chrisom Wrightom na summitu Inicijative triju mora.
Plenković je napomenuo da 65% plina uvezenog preko hrvatskog LNG terminala dolazi iz SAD-a, a ostatak iz Katara ili Afrike. To nije bilo iznenađenje za Wrighta, budući da su se SAD snažno zalagale za izgradnju terminala u Hrvatskoj. To je osiguralo tople domove tijekom straha Europe od nestašice energije i sada će generirati značajan prihod.
