Intervju s Antom Radićem – koordinatorom Svjetskih igara za Australiju
Fotografije: Ante Radić – Hrvatske svjetske igre
Usred priprema za sljedeće Svjetske igre za Hrvate, razgovarali smo s Antom Radićem, koordinatorom Igara za Australiju , o povijesti ovog jedinstvenog sportskog i kulturnog događaja, njegovom značaju za hrvatsku dijasporu te iskustvima mladih Australaca hrvatskog podrijetla koji su kroz Igre na poseban način doživjeli svoju domovinu.
Opće informacije i povijest Igara
Gospodine Radiću, za početak – možete li ukratko objasniti što su Hrvatske svjetske igre i kada su prvi put održane?
Hrvatske svjetske igre su amaterska sportska natjecanja u više sportskih disciplina u kojima sudjeluju Hrvati i njihovi potomci iz cijelog svijeta, predstavljajući zemlje u kojima žive. Osim sudionika izvan Hrvatske, sudjeluju i sportaši iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Prve Hrvatske svjetske igre održane su 2006. godine u Zadru.
Igre se često nazivaju „Krolimpijada“ – po čemu su slične, a po čemu se razlikuju od pravih Olimpijskih igara?
Hrvatske svjetske igre po svom formatu nalikuju Olimpijskim igrama – uključuju natjecanja u više sportova i okupljaju natjecatelje iz mnogih zemalja. Kao i na pravim Olimpijskim igrama, svjedočimo ceremonijama otvaranja i zatvaranja, pravim sportskim borilištima, medaljama za pobjednike i neizbježnom navijanju tijekom Igara.
Kao što Olimpijske igre okupljaju sportaše iz različitih naroda, tako i Krolimpijada (Hrvatske svjetske igre) okuplja Hrvate iz dijaspore i susjednih zemalja, gotovo iz cijelog svijeta, pod zajedničkim hrvatskim identitetom.
Igre su amaterske, a ne profesionalne prirode, s naglaskom na jedinstvu i identitetu, a sam naziv „Krolimpijada“ dodatno naglašava kulturni aspekt – nacionalno-emocionalni element, ne samo sportski.
Koliko često se održavaju i kako se biraju gradovi domaćini?
Hrvatske svjetske igre obično se održavaju svake četiri godine. Odluku o domaćinu Igara donosi Izvršni odbor Hrvatskog svjetskog kongresa (koji organizira Igre), nakon što primi imena gradova koji su pokazali interes za organizaciju ovog velikog sportskog događaja.
Možete li istaknuti neki poseban trenutak s dosadašnjih Igara koji vam je posebno ostao u sjećanju?
Sve Igre kojima sam prisustvovao (a bio sam na četiri) posebne su na svoj način. Možda bih trebao spomenuti svoje prve Igre u Zadru 2010. godine, kada sam se natjecao kao sudionik (koordinator Team Australia tada je bio Branimir Šprajcer iz Adelaidea). To je za mene bilo nešto novo – na jednom mjestu u Hrvatskoj s Hrvatima iz gotovo cijelog svijeta, novi susreti i na terenu i izvan njega, nova prijateljstva koja ostaju jaka i neraskidiva do danas.
Sjećam se i da je tijekom otvaranja Igara, koje su se održale na Trgu pape Ivana Pavla II., uz paradu svih natjecatelja po zemljama sudionicama, čim smo sišli s pozornice, veteranska nogometna reprezentacija požurila do autobusa koji nas je čekao i odvezla nas u selo Vukšić, gdje smo bili pozvani da sudjelujemo i odigramo prijateljsku utakmicu sa šibenskim veteranima. To je bilo kasno navečer, oko 10 sati. Sjećam se da smo se presvukli u autobusu dok smo išli prema odredištu. Po dolasku u Vukšić, odmah smo bez zagrijavanja skočili na teren i odigrali dobru utakmicu, a nakon toga je bilo pečenje i pjevanje do kasno u noć.
Koliko nas Igre povezuju, pokazuju susreti koje smo imali neposredno nakon Igara iste godine, kao i u sljedećim godinama. Organizatori su nas pozvali da odigramo prijateljsku nogometnu utakmicu u Čavoglavama protiv selekcije Hrvata iz Njemačke, tijekom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, Dana Oluje. Događaj koji trajno ostaje u svim našim sjećanjima, koji će se prepričavati generacijama. Bili smo istinski ponosni što smo dio ove velike proslave; naša srca su bila puna ljubavi i zahvalnosti.
Moram spomenuti i poziv grada Splita da im budemo gosti dva dana, s osiguranim smještajem za cijelu ekipu kao i članove Hrvatskog svjetskog kongresa, posjetom Poljudu i na kraju utakmicom petih protiv veterana Hajduka na Brdima.
Bilo je i drugih sastanaka koje smo imali, a koje su Igre povezale:
- Prijateljska utakmica protiv veterana Dinama u Zagrebu kada smo našoj ekipi, Team Australia, dodali nekoliko natjecatelja iz drugih zemalja.
- Odigrali smo još jednu prijateljsku utakmicu pet na pet u zaleđu općine Marina, u selu Blizna Donja, protiv lokalne momčadi Hrvatske, koja je održana na poziv načelnika općine Marina, gospodina Ante Mamuta.
Sve su to susreti i prijateljstva koja se pamte, koje su Igre povezale.
Poseban događaj bilo je i otvorenje Igara 2014. i 2017. u srcu Zagreba, na Trgu bana Jelačića, a prije samog otvorenja, sveta misa u zagrebačkoj katedrali.
Australski kontekst i sudjelovanje
Koliko je natjecatelja iz Australije do sada sudjelovalo na Igrama?
Na posljednjim Igrama 2023. godine, koje su održane u Zagrebu, imali smo 48 prijavljenih natjecatelja iz Australije, ali samo ih je 34 uspjelo doći do Zagreba i natjecati se.
Najbrojniji smo bili 2010. godine, u Zadru, kada nas je bilo oko 80. U to vrijeme koordinator Team Australia bio je Branimir Šprajcer iz Adelaidea.
Tko se iz Australije može prijaviti za sudjelovanje i kako – postoji li dobna granica ili sportski kriteriji?
Za Igre se može prijaviti svatko tko u srcu ima i najmanji osjećaj ljubavi i pripadnosti hrvatskom narodu.
Ljudi koji imaju hrvatske korijene, muškarci i žene, bez obzira na državljanstvo, vjeroispovijest, materinji jezik ili članstvo u bilo kojem sindikatu, udruzi ili klubu.
Sve prijave idu preko koordinatora Team Australia.
Dob natjecatelja je od 16 godina i više, uz uvjet da jedan roditelj mora biti u pratnji maloljetnih natjecatelja.
Svatko se može prijaviti za bilo koji sport koji je zastupljen na Igrama, bez obzira na to je li osoba prethodno igrala taj sport ili ne.
U kojim sportskim disciplinama najčešće sudjeluju predstavnici iz Australije?
Australija je do sada sudjelovala na svim Igrama: 2006. i 2010. u Zadru, 2014., 2017. i 2023. u Zagrebu.
To uključuje nogomet, mali nogomet, tenis, stolni tenis, golf, boćanje, košarku i plivanje.
Kakva je podrška zajednice i hrvatskih klubova u Australiji u organizaciji i pripremi Igara?
Potpora hrvatskoj zajednici u Australiji je zadovoljavajuća, ali bi svakako mogla biti bolja.
Hrvatski nogometni klubovi svakako prednjače: Melbourne Croatia, St Albans Dinamo, Dandenong City Hajduk, North Geelong Croatia, AHD Footscray i AHD Geelong, Hrvatski društveni centar Geelong, HKUD Lado Geelong, koji su naši redoviti sponzori, Australsko-hrvatski kongres, hrvatski radijski program na radio postaji 3ZZZ, kao i druge tvrtke i pojedinci diljem Australije.
Hrvatska zajednica diljem Australije još uvijek nije dovoljno upoznata sa samim Igrama, pa već ozbiljno počinjemo s pripremama za sljedeće, koje će biti 2027. u Mostaru. Uspjeli smo osigurati usluge Ivana Jurinovića, poznate sportske osobe koja je surađivala s nekoliko hrvatskih klubova, a radi i s timom Sveučilišta La Trobe, te će nam biti od velike pomoći i svojim znanjem i utjecajem u hrvatskoj zajednici.
U nadolazećim tjednima i mjesecima Ivan će posjetiti hrvatske klubove u Melbourneu i diljem Australije kako bi ih upoznao sa Svjetskim igrama Hrvatske i time zainteresirao što više natjecatelja za sljedeće Igre 2027. godine.
Šime Skazlić je također u radnom odboru Hrvatskih svjetskih igara i do sada je bio od velike pomoći na Igrama, a i sam je bio natjecatelj.
Značaj za dijasporu i hrvatski identitet
Koji je, po vašem mišljenju, najvažniji cilj Hrvatskih svjetskih igara?
Ciljevi Igara su svakako jačanje nacionalne svijesti i pripadnosti hrvatskom narodu. Kroz sportska i kulturna okupljanja u sklopu Igara ojačati veze hrvatskih zajednica diljem svijeta. Kroz Igre potaknuti povratak/dolazak u domovinu, uz moguće obrazovanje mladih. Kao i uspostavljanje i jačanje obiteljskih, prijateljskih i poslovnih veza.
Kako Igre doprinose očuvanju hrvatskog identiteta među mladima izvan domovine? Jesu li Igre možda bile poticaj nekima da prvi put posjete Hrvatsku ili da se kasnije vrate tamo živjeti?
Hrvatske svjetske igre okupljaju hrvatsku mladež iz cijelog svijeta. Igre će im omogućiti poseban događaj u zemlji svojih roditelja, baka i djedova, posebno ako prvi put dolaze u Hrvatsku, a takvih je bio velik broj.
Boravak u domovini ojačat će njihovu emocionalnu vezu s Hrvatskom i potaknuti interes za njezinu kulturu, jezik i povijest.
Tijekom Igara organiziraju se razne kulturne aktivnosti i susreti s lokalnim zajednicama, što zahtijeva korištenje hrvatskog jezika. Tako mladi na taj način uče i vježbaju jezik, upoznaju običaje i tradiciju, što doprinosi kulturnom kontinuitetu.
Okupljanje Hrvata na jednom mjestu stvara osjećaj zajedništva i pripadnosti hrvatskom narodu, iako rade i žive na različitim kontinentima, na velikim udaljenostima. Ne osjećaju se usamljeno u svom hrvatskom identitetu, a to svakako jača njihov nacionalni identitet.
Mnogi mladi ostaju u Hrvatskoj dulje vrijeme – kroz studij, rad, neki volontiraju, neki se zaljube i vjenčaju, kao što je bio slučaj u našem timu prethodnih godina.
Taj povratak bio bi posebno poželjan sada, kada mnogi mladi ljudi napuštaju Hrvatsku, dok u Hrvatsku dolaze stranci koji ne poznaju jezik ni kulturu, a Hrvatska polako postaje sve samo ne zemlja koju svi želimo i volimo – zemlja hrvatskog naroda.
Oni koji se nakon Igara vrate u svoje zemlje na neki način postaju ambasadori Hrvatske, prenoseći pozitivna iskustva svojim prijateljima i zajednici, čime doprinose očuvanju hrvatskog identiteta u dijaspori.
Dakle, Igre, kroz sport, zajednicu i kulturu, omogućuju mladima da otkriju i osjete svoju hrvatsku pripadnost.
Postoji li i kulturni program uz sportska natjecanja? Kako izgleda ovo povezivanje mladih Hrvata iz cijelog svijeta?
Tijekom Igara organizirani su koncerti i kulturni događaji s nastupima hrvatskih umjetnika i plesnim nastupima kulturno-umjetničkih društava iz raznih dijelova Hrvatske i dijaspore, uz predstavljanje nošnji, običaja i tradicija.
Na zatvaranju Igara u Zagrebu imali smo Miroslava Škoru, zatim su bili tu i Zaprešić Boysi i drugi.
Disko večeri do kasno u noć bile su popularne.
Na prošlim Igrama, svake večeri smo imali zanimljiv program – CROVISION, karaoke show u kojem je nastupilo nekoliko članova australske reprezentacije.
Osobna iskustva i dojmovi
Koja je vaša osobna motivacija za uključivanje u ovaj projekt?
Kao član Australsko-hrvatskog kongresa i član Izvršnog odbora globalnog Hrvatskog svjetskog kongresa, uključivanje u projekt Hrvatskih svjetskih igara došlo je prirodno.
Volim sport, posebno nogomet, i smatram da je dužnost svih nas pomoći (naravno u granicama naših mogućnosti), u ovom slučaju Hrvatskim svjetskim igrama. A kada vidite da i hrvatska zajednica daje podršku ovom projektu, ne treba vam bolja motivacija od toga.
Uspjeh i boljitak hrvatske zajednice su moja motivacija.
Možete li podijeliti neku anegdotu, dirljiv susret ili nezaboravan trenutak s prethodnih Igara? Kako sudjelovanje na Igrama mijenja mlade ljude – jeste li primijetili promjene u njihovom pogledu na hrvatsku kulturu i zajednicu?
Mnogo je nezaboravnih susreta s prethodnih Igara.
Na mojim prvim Igrama 2006. godine, veliki dio moje obitelji i prijatelja iz Kaštela i Splita došao je na otvorenje u Zadar, što je za mene bilo posebno emotivno.
Onda se sjećam posjeta Muzeju Hrvatskog nogometa u Zagrebu, zajedno sa Šimom Skazlićem, na poziv Hrvatskog nogometnog saveza za vrijeme Igara.
Spektakularna otvorenja Igara 2014. i 2017. na prepunom Trgu bana Jelačića – nešto nezaboravno.
Kao i sastanci nakon Igara koje sam ranije spomenuo.
Također se ponavljaju susreti s našim prijateljima koje smo upoznali na prethodnim Igrama, a posebno bih istaknuo dva amigosa iz Argentine, Jorgea i Gastona, koji se uvijek rado pridružuju reprezentaciji Australije.
Sudjelovanje u Igrama zasigurno može imati višestruki utjecaj na mlade ljude i na neki ih način promijeniti.
Mnogi sudionici prvi put doživljavaju snažan osjećaj zajedništva s ljudima iste nacionalnosti, jezika i korijena (o tome sam se malo dotakla u prethodnim pitanjima). Dakle, dolazi do jačanja hrvatskog identiteta i osjećaja pripadnosti.
Za neke sudionike, Hrvatske svjetske igre su prvi živi kontakt s Hrvatskom, a to snažno emocionalno iskustvo smanjuje osjećaje distance ili izolacije.
S vršnjacima iz drugih dijelova svijeta stvaraju se nova prijateljstva, a to često potiče daljnje posjete, kao i ozbiljne misli o preseljenju u Hrvatsku.
Kao i sva druga natjecanja, i ove Igre potiču razvoj discipline, timskog duha i natjecateljskog duha, jačaju samopouzdanje kroz sportski uspjeh te se susreću s izazovima koji su izvan njihove zone udobnosti, poput putovanja, jezika, novog okruženja itd.
Pogled u budućnost
Možete li nam dati barem neku naznaku o ovogodišnjim planovima za nadolazeće Igre?
Bilo je prijedloga iz Australije i SAD-a da se sljedeće Igre održe u Vukovaru i Osijeku (kao što je predloženo i prije nekoliko godina), ali na kraju je prevladao Mostar.
Nadam se da će Mostar, zajedno s okolnim mjestima u Hercegovini, ispuniti sve uvjete koje zahtijeva organizacija tako velikog događaja kao što su Hrvatske svjetske igre, te da će se na kraju svi natjecatelji osjećati sigurno i ugodno.
Budući da smo konačno saznali domaćina sljedećih Igara, koje će biti u Mostaru 2027. godine, uskoro počinjemo s pripremama.
Kao što sam već spomenuo, Ivan Jurinović se pridružio našem timu i uskoro će pripremiti plan i program za ove pripreme. Njegovi prvi koraci bit će posjeti hrvatskim klubovima diljem Australije i promocija Igara putem tih klubova. Uz podršku hrvatskih klubova, nadamo se da ćemo organizirati i nekoliko mlađih ekipa – do 17 i do 19 godina.
Imate li poruku za sve mlade Hrvate u Australiji koji možda razmišljaju o upisu, ali još nisu sigurni?
Prijavite se za Hrvatske svjetske igre 2027., postanite dio ove velike obitelji. Vaše srce kuca za Hrvatsku i ovo je prava prilika da to pokažete kroz sport, zajedništvo i domoljublje.
Sudjelujte i doživite Hrvatsku na drugačiji način.
Hrvatske svjetske igre su sportski događaj kakav do sada niste imali priliku doživjeti.
Registrirajte se, budite dio globalne hrvatske priče, hrvatske obitelji.
Gdje se zainteresirane strane mogu obratiti za više informacija ili registraciju za buduće Igre?
Informacije o pripremama za Igre u nadolazećim tjednima redovito će se objavljivati putem Hrvatskog vjesnika, Hrvatskog radija 3ZZZ, kao i putem Facebook stranice Hrvatske svjetske igre – Team Australia.
Prijave za Hrvatske svjetske igre, srpanj 2027., Mostar:
Ante Radić
Tim Australije
Koordinator
E-pošta: teamaustraliacwg@gmail.com
M: 0433 470 440
Ili
Ivan Jurinović
E-pošta: ivancoach@bigpond.com