Izgradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika konačno bi trebala započeti nakon višemjesečnog odgađanja. Ali ovo neće biti obična dionica ceste. To je dosad najskuplja dionica u Hrvatskoj, koja prolazi kroz složen teren i u potpunosti povezuje jug preko hrvatskog teritorija.
Veliki projekt autoceste nastavlja se nakon odgode
U tijeku su pripreme za izgradnju autoceste od Metkovića do Dubrovnika. Projekt, čija je izgradnja izvorno trebala započeti ovog ljeta, suočio se s kašnjenjima zbog žalbi na natječaj. To je pomaknulo datum početka na početak sljedeće godine. Izgradnja bi trebala trajati četiri godine.
Ovo će biti najskuplja autocesta u hrvatskoj povijesti, prvenstveno zbog izuzetno zahtjevnog terena, kako je navedeno u službenoj natječajnoj dokumentaciji. Cesta će se prostirati ukupno 47 kilometara. To uključuje 19 kilometara od čvora Metković do čvora Pelješac kod Neuma i 28 kilometara od čvora Rudine, odmah iza Neuma, do Osojnika iznad Dubrovnika.
Troškovi uzrokovani tunelima i vijaduktima
Procjene su da će troškovi izgradnje iznositi oko 1,2 milijarde eura. Najskuplji dio, od Rudina do Osojnika, uključuje 19 od 28 kilometara u tunelima i vijaduktima. To povećava troškove na procijenjenih 27 milijuna eura po kilometru.
Dodatne brze ceste za bolju povezanost
Također će se izgraditi nekoliko brzih spojnih cesta. Iako samo s dva traka, ove će ceste podržavati brzine putovanja od najmanje 90 km/h. Povezivat će čvorište Pelješac s Pelješkim mostom, Ston s raskrižjem Doli i Osojnik s Dubrovnikom.
Ovim se završava hrvatski dio autoceste. Odatle bi se ruta potencijalno mogla nastaviti kroz Bosnu i Hercegovinu, pored Trebinja, do Podgorice u Crnoj Gori i konačno do južne Albanije. Na kraju bi se spojila s Grčkom.
Dio velikog jadransko-jonskog koridora
Ovaj projekt dio je Jadransko-jonske autoceste koja se proteže od Venecije u Italiji, preko Trsta, kratko preko Slovenije, zatim Rijeke, Gospića, Splita, Dubrovnika, Podgorice, Tirane i sve do Igoumenice u Grčkoj.
Ruta za sada u potpunosti zadržana na hrvatskom tlu
Ranije je bilo prijedloga da se autocesta prođe kroz Popovsko polje u Bosni i Hercegovini, s odvojkom za Dubrovnik. Međutim, kako bi izbjegla buduće političke komplikacije i ovisnost o susjednim zemljama, Hrvatska je odlučila osigurati da njezina južna regija - uključujući Dubrovnik - bude u potpunosti povezana preko vlastitog teritorija.
Nije isključena buduća ruta kroz Neum, obalni bosanski grad u kojem Hrvati čine većinu. Autocesta će prolaziti unutar 5-6 km od bosanske granice s obje strane. Ako bi se Bosna i Hercegovina pridružila Europskoj uniji, izgradnja izravne veze preko Neuma postala bi izvediva. To bi omogućilo putovanje bez granica, kao što je trenutno slučaj sa Slovenijom i Mađarskom.
Planovi za brze veze s zračnom lukom i poluotokom Pelješcem
Planirana je i zahtjevna nova brza cesta koja će povezati Dubrovnik sa zračnom lukom Čilipi. Trenutno se sav promet odvija jadranskom obalnom cestom, gdje svaki incident uzrokuje potpuni poremećaj. Nova cesta bi se gradila iznad postojeće autoceste.
Planirana je još jedna brza cesta od Brijesta - na suprotnoj strani Pelješkog mosta - do Orebića na vrhu poluotoka, duga oko 40 kilometara. To je značajno jer Orebić ima trajekte za Korčulu, udaljenu samo 900 metara. U jednom trenutku postojali su prijedlozi da se Pelješac i Korčula povežu mostom ili podvodnim tunelom kako bi se održao nesmetan pomorski promet.